METMONIC: Podaci radara na Pelješcu dostupni javnosti
Završetkom testnog rada radarskog uređaja na lokaciji MRC Uljenje na poluotoku Pelješcu radarski podaci za jug Hrvatske dostupni su javnosti, javljaju iz DHMZ-a.
Na posljednjem, trećem po redu, suvremenom meteorološkom radaru na hrvatskom dijelu Jadrana antena i kupola bile su instalirane 19. listopada 2022. nakon čega su započeli završni radovi i testni rad radarskog uređaja.
Od dučer C-band Doppler meteorološki radar na vrhu Uljenje na Pelješcu započeo je radom te je time po prvi put u povijesti cjelokupni teritorij Hrvatske, uključujući hrvatsku obalu, more i otoke, pokriveno radarskim mjerenjima.
Bolje razumijevanje stanja atmosfere južne Dalmacije dugotrajna je želja hrvatskih meteorologa koja je početkom rada ovog radarskog uređaja konačno i ostvarena.
Svi korisnici usluga DHMZ-a radarskim mjerenjima mogu pristupiti putem svojih mobilnih uređaja ili računala i time, ne samo bolje planirati svoje svakodnevne aktivnosti, nego i procijeniti koliko je neki opasni vremenski sustav udaljen od njih te donijeti pravovremenu odluku o svojoj sigurnosti.
Trenutno je u funkciji 5 radarskih uređaja na lokacijama MRC Gradište, MRC Bilogora, MRC Goli, MRC Debeljak i MRC Uljenje. Do kraja trajanja projekta u funkciji će biti i radar na lokaciji MRC Puntijarka. Zajedničkim radom 5 meteorološko oceanografskih plutača koje su usidrene ovog ljeta duž Jadranskog mora te dvije visinske postaje u Slavoniji i Istri te nakon završetka instalacije osjetnika na više od 400 lokacija prizemnih postaja, ovim projektom će se uspostaviti suvremeni meteorološki motriteljski sustav.
Projektom modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC kojeg provodi DHMZ dodatno će se unaprijediti sustav ranog upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave te klimatske uvjete. Time će DHMZ dati dodatnu podršku razvoju gospodarstva, turizma, ribarstva te nautizma kao i prilagodbi na klimatske promjene.
Ukupna procijenjena vrijednost troškova projekta METMONIC je 343.914.506,50 HRK od čega se 85% odnosno 292.327.330,52 HRK financira iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija dok 15% nacionalne komponente u iznosu od 51.587.175,98 HRK sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.