Zašto zime šokiraju, a ljeta iscrpljuju?

Vrijeme se mijenja brže nego što smo se naviknuli, a posljedice tih promjena sve jasnije osjećamo i u Hrvatskoj. Dok nas s jedne strane iznenađuju prodori prave, “starinske” zime sa snijegom i minusima, s druge strane znanstvenici upozoravaju da je riječ je o iznimkama, a ne o povratku nekadašnjih klimatskih obrazaca. O tim pitanjima u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorili su voditelj Službe za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a Tomislav Kozarić i klimatolog, akademik Mirko Orlić.

Imamo pravu zimu, ali je li to nova realnost?

– U kontekstu globalnog zatopljenja, hladni prodori se i dalje događaju, ali su toplija razdoblja češća, s manje snijega i više kiše. To postaje nova normalna zima, poručio je Kozarić.

Prema riječima akademika Orlića, nekoliko je ključnih procesa koji trenutačno snažno utječu na vremenske prilike diljem planeta.

Prvi je globalno zagrijavanje, koje nije ravnomjerno raspoređeno.

– Polarni krajevi zagrijavaju se brže od ekvatora, što mijenja atmosfersku cirkulaciju, objašnjava Orlić.

Drugi važan čimbenik je La Niña, pojava iznimno hladne morske vode u Tihom oceanu.

– Imamo El Niño kao ekstrem topline i La Niñu kao ekstrem hladnoće. Kada se ti globalni utjecaji poklope s valovima u atmosferi, dolazimo do naglih promjena, od velikih hladnoća do neuobičajenih toplinskih valova, dodao je. 

Na toj “pozornici” zatim nastupaju ciklone i anticiklone koje, kako kaže Orlić, na kraju oblikuju vrijeme kakvo osjećamo iz dana u dan.

Oceani – skriveni spremnik topline

I dok se fokus često stavlja na temperaturu zraka, ključni dio klimatske priče događa se ispod površine mora.

– Od ukupne topline koja se zadrži zbog efekta staklenika, samo 10 posto ostaje u atmosferi, a čak 90 posto završi u oceanima, ističe Orlić.

Zagrijavanje mora nije jednako svugdje. Posebno se izdvaja Sredozemlje, koje se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka.

– Prosječna stopa zagrijavanja oceana je oko 0,015 °C godišnje. Zvuči malo, ali kroz 40 godina to znači i do dva stupnja više. Nekad je ljetna temperatura mora bila 25 °C, danas je normalno 27, rekao je.

Zbog toga se Sredozemlje sve češće opisuje kao klimatska vreća.