Kakva nam je bila 2025. godina

I ovu je godinu u Hrvatskoj obilježila izražena vremenska dinamika – od toplinskih valova i olujnih nevremena do snijega, mraza i bujičnih poplava. Iako ponovno iznadprosječno topla, bila je sve samo ne mirna, donosi DHMZ u analizi meteoroloških prilika i neprilika koje su nas zadesile u 2025. godini.

Siječanj – borba zime i proljeća

Već na početku južina i gotovo proljetna temperatura (u Sisku 7. siječnja čak 19 °C), ali prije i poslije dva hladna prodora. Snijeg je zabijelio središnju i Gorsku Hrvatsku, gdje ga je napadalo do 20 cm. Jak vjetar i mećava otežali su promet, kamioni su zapinjali u snijegu. Problema su imali i zrakoplovi. Zimski uvjeti proglašeni su i u unutrašnjosti Dalmacije. Snijeg je stigao i do zaleđa Splita, gdje je 3. siječnja bilo nevrijeme – obilna kiša i tuča. I drugdje na obali izraženi pljuskovi, u Omišlju čak 114 l/m².
Sredinom mjeseca činilo se da je zima ipak prevladala. Kopno su zastirali niski oblaci i magla. Zimskom ugođaju doprinosi inje, poledica te studeni dani, u Slavoniji čak pet u nizu. S druge strane Dinarskog masiva – bura, čiji orkanski udari 13. siječnja prekidaju promet između unutrašnjosti i obale. Trajekti ne voze pa mali Supetrani noće u splitskoj luci. Vjetar čupa stabla, oštećene su fasade i krovišta, električna mreža, u Novigradu je uništen stoljetni perivoj.
Nakon ledene epizode, opet nagla promjena – zatopljenje, jako i olujno jugo, obilna kiša i bujice u Splitu, tuča u Rovinju… Kraj mjeseca bio je gotovo nevjerojatan: 28. siječnja bio je jedan od najtoplijih siječanjskih dana od početka mjerenja, ponegdje i rekordan, primjerice u Senju, gdje je izmjereno čak 20,5 °C. Uz toplinu stigli su pljuskovi, tuča i grmljavina, prizori više nalik olujama u toplom dijelu godine.

Zimska veljača

Po prevrtljivosti od siječnja poznatija veljača ove je godine pokazala mirnije i stabilnije zimsko lice zbog kojeg se Zagreb pojavio na listi gradova s lošom kvalitetom zraka.
Ipak, nije nedostajalo ni uzbuđenja. 14. i 15. veljače snijeg je zabijelio istočnu i Gorsku Hrvatsku, gdje je s burom paralizirao promet. Na Mljetu je palo čak 108 l/m² kiše u jednom danu – novi rekord za veljaču! Ne i jedini. S novom kišnom epizodom u Malom Lošinju 27. veljače izmjereno je 87 l/m² – za tu postaju novi dnevni ekstrem u veljači.
Valja spomenuti i česte minuse na kopnu, koji su 19. i 20. veljače ujutro ponegdje imali i dvoznamenkaste vrijednosti.

Ožujak – početak proljeća obilježili su mraz i poplave

Početkom ožujka proljeće, sunce i iznad 20 °C. Priroda se budi, kreće vegetacija. Ali i kiša. U Rijeci, 12. ožujka vrlo intenzivan pljusak i tuča poplavili su Korzo i blokirali promet. Samo tri dana kasnije, u Crnom Lugu palo je čak 142 l/m² kiše u jednom danu. Daljnje višednevno padanje napunilo je korita mnogih rijeka. Sava se 16. ožujka izlila kod Zagreba te su na snazi bile izvanredne mjere obrane od poplava.
Zahladnjenje je stiglo 17. ožujka, s jakim sjevernim vjetrom i marčanom burom. Slijedio je jaki mraz. 19. ožujka ujutro temperatura se u Karlovcu spustila na -6 °C, u Gospiću i -7 °C. Mraz je nanio štetu ranim sortama voćaka, osobito marelici i breskvi, koje su procvjetale zbog ranijeg toplog razdoblja.
Krajem mjeseca još kiše i bujičnih poplava. 27. i 28. ožujka rijeka Vučica izlila se u Orahovici. Zečjim nasipima brane se kuće. Niz sjeverne obronke Papuka bujice se slijevaju i na našičko područje. Najteže je bilo u Đurđenovcu – poplavljeno je više od 200 kuća.
Kao da to nije bilo dovoljno, olujni vjetrovi stvarali su dodatne probleme. U Zagrebu su srušili nekoliko stabala, a na Jadranu prekidali trajektne linije.

Zmotan kak aprilsko vreme

U prvom tjednu travnja olujni sjeverni vjetar i bura, naglo zahladnjenje i snijeg ne samo u u istočnoj Hrvatskoj, nego i u Dalmaciji! Pahulje su zabijelile Makarsku, Mosor, Biokovo, čak i Konavle. Olujna i orkanska bura poremetila je cestovni i zračni promet na dubrovačkom području; letovi su preusmjereni u Bari i Split. Rušila su se stabla i željezne ograde. U unutrašnjosti je bilo mirnije, no razvedravanje je donijelo novi mraz i temperaturu zraka do -4 °C, pa su voćnjaci ponovno stradali, osobito u Međimurju, Moslavini, Podravini i Slavoniji.
Sredinom mjeseca potpuni zaokret – jugo je zapuhalo olujnom snagom te dizalo valove i do 6 metara pa su u prekidu bile i trajektne linije. Počela je i kiša. 15. travnja u Rijeci novi dnevni rekord za travanj – čak 108,6 l/m² u jednom danu.
Na kraju mjeseca na kopnu lokalna grmljavinska nevremena, tuča i bujične poplave. 24. travnja u Erdutu su kuće bile pod vodom pa su vatrogasci bili aktivni i noću. Tuče i obilnih pljuskova 28. travnja bilo je i u Sinju i okolici.

Svibanj – tuča i poplave

I svibanj je pokazao koliko proljeće može biti opako. Početak mjeseca gotovo ljetni – temperatura viša od 25 °C, na istoku i oko 30 °C. No već 5. svibnja snažno grmljavinsko nevrijeme poharalo je dijelove Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije – tuča veličine lješnjaka zasula je okolicu Slavonskog Broda, lomila grane i uništavala usjeve i imovinu. Intenzivni pljuskovi poplavili su prometnice, podrume i poslovne prostore. Oštećena je i elektro-energetska mreža pa su neka naselja ostala bez struje. Nevrijeme je pogodilo i otok Murter, uz tuču i olujne udare vjetra.
Slijedio je niz nepogoda – 6. svibnja poplavljeno je područje Medulina i Premanture, 7. svibnja je tuča poharala Smokvicu na Korčuli. Proglašena je prirodna nepogoda. Nevrijeme praćeno olujnim vjetrom izazvalo je probleme i u Bjelovaru, Požegi, Slavonskom Brodu i Zagrebu. Bujice su poplavile Kutinu i Đurđevac, tuča oštetila Našice i Međimurje. Vatrogasci i druge civilne službe imaju pune ruke posla. 21. svibnja poplava i u Dalju, zbog čak 175 l/m² kiše u samo tri sata. U Dalmaciji istoga dana neverini – u Kaštelima u 30 minuta čak 25 l/m² kiše, bujice i na Čiovu. Dan kasnije snažno nevrijeme u Osijeku i okolici, urušio se most kod Brestovca. Krajem svibnja u Samoborskom gorju jaki pljuskovi, grmljavina, tuča i poplave.

U lipnju vrućine, oluje i požari

Početkom lipnja mirnije, barem nakratko. Ali vruće, u Zagrebu čak osam dana u nizu. U Dubrovniku 9. lipnja 34,7 °C – najranija tako visoka temperatura u povijesti mjerenja…
Uskoro opet grmljavina, vjetar i tuča. 16. lipnja u Poreču, Rovinju i Puli zbrajali su štetu zbog srušenih stabala i oštećenih krovova. Nasukano je tridesetak brodica, u kampovima ozlijeđeno više osoba. Na Cresu je grom teško ozlijedio jednog turista. U Zadru havarija katamarana s 38 putnika – srećom, svi su spašeni.
Prvi ovogodišnji toplinski val počeo je 23. lipnja. Temperatura viša od 35 °C do čak 39 °C u Slavonskom Brodu 26. lipnja. Već u noći kreću nove oluje. Najjače opet u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Zbog oštećenja električne mreže nekoliko tisuća kućanstava ostalo je bez struje. Tuča veličine loptice za golf pogodila je Plešce u Istri i prouzročila značajnu materijalnu štetu…
Usprkos tim nevremenima lipanj je završio ekstremno topao i sušan – na nekim postajama nije pala ni kap kiše. More se zagrijalo do 26 °C. Opasnost od požara na Jadranu bila vrlo visoka. Stoga ne čudi najveći požar raslinja ove sezone – 21. lipnja u okolici Omiša. Jaka bura tjerala je plamen i dim prema obali i naseljima Pisak, Marušići i Mimice. Vatrom su bile zahvaćene kuće i automobili, dio stanovnika evakuiran je brodicama.

Srpanj – toplinski val završio grmljavinskim nevremenom

Vrućina nije posustala ni početkom srpnja. Toplinski val iz lipnja još uvijek je trajao na Jadranu, gdje su i noći bile neugodno tople. Djelovalo je da ćemo imati još jedno ekstremno toplo ljeto. No, atmosfera nije bila stabilna pa je vrućina popustila pod naletima grmljavinskih nevremena. Prva već 7. i 8. srpnja. U Splitu je bilo orkanskih udara vjetra, tuče promjera do 5 cm i rekordne oborine – 16 l/m² u samo 5 minuta. Šteta na Marjanu procijenjena je na nekoliko milijuna eura. Trajekt u luci otrgnuo se s veza i udario u turistički brod koji je potonuo. I na istoku Hrvatske nevolje donosi olujan vjetar i tuča veličine oraha.
Nova nevremena gotovo diljem Hrvatske. 26. i 27. srpnja. Brojne bujice na cestama, poplavljeni objekti, porušena stabla, odroni i prekidi struje.Između nevremena bilo je i mirnijih dana, ali ne odviše vrućih. Nekima razočarenje, drugima podsjetnik na ljeta kakva su nekada bila.

Kolovoz – mjesec klimatskih kontrasta

Nestabilno je i početkom kolovoza: već drugog dana grmljavinska nevremena stižu u Istru. Dan poslije olujni kišni oblaci u Dalmaciji odgodili su Sinjsku alku.
Najjači toplinski val ljeta stigao je 8. kolovoza. Temperatura je ponegdje bila gotovo 40 °C. U Dubrovniku i Šibeniku izmjereni su novi apsolutni rekordi.
Osvježenje je stiglo k’o nekad’ – odmah poslije Gospe. Naravno, uz oluje. Čak i u duljem nizu od 20. kolovoza na istoku Hrvatske. I Umag je bio pod vodom, s više od 60 vatrogasnih intervencija. Na samom kraju mjeseca najdramatičniji prizori: Dubrovnik, Metković, Rijeka i Zagreb borili su se s bujičnim poplavama i odronima. U Metkoviću je palo čak 130 l/m² kiše u kratkom vremenu, poplavljen je vrtić, muzej i Dom zdravlja.

Rujan– ljeto je završilo s bujičnim poplavama

U rujnu nove nevolje. 2. rujna u Umagu 100 l/m² kiše za samo nekoliko sati. Bujice su nosile automobile, poplavile vrtiće i domove, vatrogasci imali skoro 200 intervencija.
Osam dana kasnije bujice i u Rijeci. Zbog gotovo 100 l/m² kiše potopljeni su podvožnjaci, a prometnom kaosu na cestama pridonijelo je i kamenje s gradilišta.
Usprkos olujama iznadprosječna ljetna toplina izdržala je do 22. rujna. Već prvog cijelog dana jeseni kiša i nagli pad temperature, ponegdje i za 15-ak stupnjeva, a 24. rujna u Dalmaciji snažno nevrijeme, čak i prekinut promet Jadranskom magistralom. U Vodicama i Tribunju palo je 140 l/m² kiše, u Makarskoj u sat vremena 60 l/m², a u Pločama je 25. rujna zabilježena rekordna rujanska dnevna oborina – 163,5 l/m². Bujice su nosile mulj u more, potapale brodove i zatvarale ceste.

Listopad – u Gorskom kotaru prvi snijeg

Početkom listopada su orkanski udari bure ponovno prekinuli cestovni i pomorski promet. U unutrašnjosti se 4. listopada pojavio prvi jesenski mraz, a samo dan kasnije bilo je obilne kiše te jakog i olujnog sjevernog vjetra i bure, pri čemu je najviše stradala Istarska županija. U Gorskom kotaru je pao i prvi snijeg nakon ljeta.
Nakon stabilnijeg i toplijeg razdoblja, druga izražena promjena stigla je potkraj listopada. Najviše kiše ponovno je palo u Istri, Gorskom kotaru te u Rijeci, mjestimice i više od 200 l/m². Bujice su zatvorile Istarski ipsilon, a Raša i Mirna dosegnule izvanredne mjere obrane od poplava. U Zagrebu, Varaždinu i Krapini vjetar je rušio stabla i krovove, dan poslije tuča je padala ponegdje u središnjoj Hrvatskoj i na Krku.

Studeni – najprije iznadprosječna toplina pa povratak zime i snijega

U prvoj polovici studenoga napokon predah od većih vremenskih nevolja. Na blagdan Svih svetih iznadprosječna toplina – na istoku Hrvatske temperatura i 24 °C. Nakon toga, na kopnu tipični jesenski prizori – magla i niski oblaci.
No, 17. studenoga vratilo se nestabilno vrijeme pa je desetak dana bilo često obilne kiše, grmljavine te jakog i olujnog juga i bure. 21. studenoga snijeg nije padao samo u gorskim predjelima, nego i u nizinama. Zabijelio je i unutrašnjost Dalmacije. Mnoge je uhvatio nespremne, kao da zakonska obveza zimskih guma ne postoji u drugoj polovici studenoga!?

Prosinac – u iščekivanju bijelog Božića

I prosinac je počeo znatno mirnije. Na Jadranu i u planinama vladali su sunce i toplina, a po nizinama većinom prohladno i vlažno vrijeme, uz maglu, niske oblake i zrak sve lošije kvalitete.
Zazivanje bijelog Božića napokon se nekima ostvarilo, ali uz nova ograničenja u prometu.

Nakon brojnih vremenskih nedaća koje smo imali ove godine – još jedne iznadprosječno tople, ali srećom malo manje od prošle – ostaje nam nadati se da će sljedeći godišnji izvještaj biti kraći. No, malo je vjerojatno jer svaki djelić stupnja za koji se atmosfera zagrije povećava rizik od vremenskih ekstrema i donosi nove klimatske izazove.