Učestala tuča otvorila staro pitanje učinkovitosti protugradne obrane u zemlji
Državni hidrometeorološki zavod u petak je o zahtjevu da se pod hitno pokrene sustav protugradne obrane, istaknuo da je postojeći sustav obrane od tuče u skladu s njihovim financijskim i kadrovskim mogućnostima i obavlja se prizemnim generatorima koji unose srebrov jodid u atmosferu, prenosi T portal. Povod ponovnog otvaranja pitanja stanja obrane od tuče u Hrvatskoj su učestala grmljavinska nevremena koja po pravilu u ovo doba godine pogađaju sjeverozapadni dio zemlje pri čemu se radi ogromna materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama kao i na stambenim objektima, automobilima i infrastrukturi, a po primjeru Zagreba od prije neki dan bude i ozljeđenih osoba.
U svjetskoj znanstvenoj zajednici i našoj krovnog organizaciji, Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), postoji jasan i jedinstven stav da ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi koji potvrđuju uspješnost i učinkovitost umjetnog djelovanja na konvektivne oblake i sprječavanje tuče.
Ipak stanovnici ovih krajeva kažu da protugradna obrana temeljena na raketama ne rješava apsolutno svu tuču, ali napravi da tuču veličine teniskih loptica usitni i takva tuča više nema negativnih efekata i ne radi veliku štetu.
U DHMZ-u ističu i kako sustav obrane od tuče, posebice način na koji se provodi u Hrvatskoj, nigdje u Europskoj uniji nije u nadležnosti nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, prenosi Novi list
Napominju kako je njihova osnovna zadaća i uloga motrenje stanja
atmosfere, izrada procjene rizika od pojedinačnih vremenskih nepogoda te
razvoj sustava za prognozu i upozorenja na olujna nevremena i druge
ekstremne vremenske događaje.
“Izgradnja mreže suvremenih meteoroloških radara, koju je DHMZ
izgradio kroz projekt METMONIC i kojom je po prvi put u povijesti
radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska, dodatno će unaprijediti
i sustave ranog upozorenje na ekstremne vremenske i klimatske pojave
poput tuče, ali i mraza, suše, poplave, olujnog vjetra”, poručuju iz
DHMZ-a.
Ističu kako na taj način DHMZ može najbolje dati doprinos sigurnosti
građana i njihove imovine, te podršku lokalnim zajednicama u prilagodbi
klimatskim ekstremima koji će zbog klimatskih promjena biti sve
učestaliji i intenzivniji.
Napominju da svojim prognozama i agrometeorološkim informacijama pomažu poljoprivrednicima u prilagodbi njihove proizvodnje promjenama u temperaturnom režimu tla, vodnoj ravnoteži, raspoloživosti vodnih resursa, ali i u zaštiti od tuče, bolesti, štetočina i svega ostalog što klimatske promjene mogu donijeti.