2025. – jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2025. bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, čime se nastavlja niz iznimno visokih globalnih temperatura. Proteklih 11 godina bilo je 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja, a zagrijavanje oceana se nastavlja jednakim intenzitetom, piše DHMZ.
Prosječna globalna temperatura zraka bila je za 1,44 °C viša od prosjeka za razdoblje 1850. – 1900. (uz moguće odstupanje od ±0,13 °C), pokazala je WMO-ova konsolidirana analiza osam skupina podataka. U dvije od tih osam skupina podataka 2025. je rangirana kao druga najtoplija godina u povijesti mjerenja dugoj 176 godina, dok je u preostalih šest rangirana kao treća najtoplija.
U svih osam skupina podataka protekle tri godine, od 2023. do 2025., najtoplije su godine. Konsolidirana prosječna temperatura za trogodišnje razdoblje 2023. – 2025. viša je za 1,48 °C (uz moguće odstupanje od ±0,13 °C) nego u predindustrijskom razdoblju. U svih osam skupina podataka proteklih 11 godina, od 2015. do 2025., najtoplijih je 11 godina.
Godina 2025. započela je i završila pojavom La Niña, koja utječe na snižavanje temperatura, a ipak je bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja na globalnoj razini zbog nakupljanja stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u našoj atmosferi. Visoke temperature na kopnu i u oceanu pridonijele su ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplinski valovi, obilne kiše i snažni tropski cikloni, čime je još više do izražaja došla neophodnost sustava ranog upozoravanja, izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a.
Izvješće WMO-a o praćenju stanja klime, koje se temelji na suradnji i prikupljanju podataka uz stroge znanstvene standarde na globalnoj razini, važnije je no ikad jer se moramo pobrinuti za to da imamo mjerodavne podatke o Zemlji koji su svima dostupni i na temelju kojih svi mogu djelovati, dodala je Celeste Saulo.
Organizacije koje vode globalne skupine podataka objavile su svoje globalne podatke o temperaturama istovremeno kad i WMO.
Šest skupina podataka temelji se na mjerenjima s meteoroloških postaja, kao i mjerenjima provedenim na brodovima i plutačama, pri čemu se za popunjavanje praznina u podacima koriste statističke metode. Dvije skupine podataka, ERA5 i JRA-3Q, reanalize su u kojima se povijesni podaci dobiveni motrenjima, uključujući satelitske podatke, kombiniraju s modelima kako bi se dobili dosljedni vremenski nizovi za više klimatskih varijabli, uključujući temperaturu. U svim tim najvažnijim skupinama podataka primjenjuju se nešto drugačije metodologije, pa se zato i njihovi podaci o temperaturama, pa čak i godišnji poredak, neznatno razlikuju.
Stvarna globalna temperatura 2025. procijenjena je na 15,08 °C, ali je moguće odstupanje mnogo veće za stvarnu temperaturu nego za temperaturnu anomaliju za 2025. te iznosi oko 0,5 °C.
Misija WMO-a, UN-ove agencije za vrijeme, klimu i vode, jest izraditi konsolidiranu mjerodavnu analizu za pomoć u donošenju odluka.
Toplina u oceanu
Zasebna studija objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences pokazuje da su 2025. i temperature oceana bile među najvišima u povijesti mjerenja, što je odraz dugoročnog akumuliranja topline u klimatskom sustavu.
Oko 90 % suvišne topline nastale globalnim zagrijavanjem nakuplja se u oceanu, zbog čega je toplina u oceanu važan pokazatelj klimatskih promjena. Od 2024. do 2025. globalna toplina u oceanu do 2000 m dubine povećala se za ∼23 ± 8 zetadžula (ZJ) u odnosu na 2024., navodi se u studiji čiju je izradu predvodio Lijing Cheng sa Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji znanosti. To je oko 200 puta više od ukupne proizvodnje električne energije na svijetu 2024.
Na regionalnoj razini, na oko 33 % globalne površine oceana zabilježene su temperature koje pripadaju među tri najviše temperature u povijesti mjerenja (u razdoblju 1958. – 2025.)., dok su na oko 57 % površine zabilježene temperature koje pripadaju među najviših pet, što se među ostalim odnosi na tropski i južni dio Atlantskog oceana, Sredozemno more, sjeverni dio Indijskog oceana i Južni ocean. Ti podaci upućuju na to da je zagrijavanje široko rasprostranjeno u svim bazenima.
U spomenutoj studiji utvrđeno je da je globalna godišnja srednja površinska temperatura mora 2025. bila za 0,49 °C viša od polazne vrijednosti razdoblja 1981. – 2010. odnosno za 0,12 ± 0,03 °C niža nego 2024., što odgovara razvoju uvjeta La Niña, ali je 2025. svejedno bila treća najtoplija godina u povijesti mjerenja.
