Kakva nas zima čeka i koliko su uopće pouzdane dugoročne prognoze?

Koliko su uopće dugoročne prognoze pouzdane i kakva nas zima očekuje tema je kojom se u svom novom tekstu na HRT-u pozabavio jedan od najpoznatijih hrvatskih meteorologa Zoran Vakula. 

Kišni listopad

Listopad je u većini Hrvatske bio prosječan i malo hladniji od prosjeka iz razdoblja od 1991. do 2020.

Samo rijetko su zabilježena vrlo mala pozitivna odstupanja od mjesečnog srednjaka.

Ukupna listopadska količina oborine znatno je različitija od temperature zraka, pa smo imali od zamjetnog manjka količine oborine u odnosu na prosjek, primjerice u Komiži, Zadru i osobito Hvaru, gdje se skupilo jedva 11 litara kiše po četvornome metru, do osjetnog viška – veće količine oborine od prosječne – u primjerice Pazinu i Rijeci, gdje je ovaj listopad čak 4. po količini kiše u znanoj povijesti mjerenja te postaje, koja je počela 1948. godine.

Osim oborinske iznadprosječnosti, u Poreču je 24. 10. 2025. zabilježeno i 83,4 litara kiše po četvornome metru – nova rekordna dnevna količina oborine u listopadu.

Listopadske oborine pridonijele su mjestimičnoj iznadprosječnosti i dosadašnjeg dijela jeseni, koja je u Rijeci trenutačno 8. na popisu najvećih količina oborine za razdoblje od 1. rujna do 31. listopada.

Studeni

Ne može se tvrditi da u studenom neće biti “velike” studeni i hladnoće, ali prema trenutačno najvjerojatnijim dugoročnim prognozama – vrlo je mala vjerojatnost da će u studenome u Hrvatskoj i bližoj okolici srednja mjesečna temperatura zraka biti niža od prosječne.

No svakako će prvi cijeli tjedan studenoga biti osjetno svježiji/hladniji od prvog vikenda. Tomu se i ne treba čuditi znamo li da je na početku ovogodišnjeg studenoga toplo kao rijetko kada, ponegdje čak i rekordno, kao u Zagrebu.

Podjednako vrijedi i za malo dulje razdoblje – srednja najviša temperatura zraka od 30. listopada do 2. studenoga 2025. u nekim je mjestima unutrašnjosti iznimno visoka!

Malo veća vjerojatnost za hladniji tjedan od prosječnog tek je na kraju studenoga, što bi ove godine – barem po tom mogućem zahladnjenju – moglo opravdati jednu od najpoznatijih izreka iz pučkog vremenoslovlja: “Sveta Kata, snijeg na vrata.”

Dugoročne prognoze

Postoje mnogobrojni izračuni i veliki rasap računalnih prognostičkih rješenja već za znatno kraće razdoblje – više dana i tjedana unaprijed, te još veći rasap mogućih scenarija vremena za dugoročnije razdoblje – za više mjeseci unaprijed.

No bez obzira na to što bismo željeli – još uvijek ne postoje dovoljno pouzdane i detaljne dugoročne prognoze. Pitanje je i hoće li i kada uopće postojati. Teorija kaosa itekako je na djelu u meteorologiji.

Stoga je jedino što se trenutačno može prognozirati – bez “bombastičnosti” i senzacije – da je za Hrvatsku i bližu okolicu povećana vjerojatnost (od 60 do 80 %) srednje zimske temperature zraka oko prosječne ili malo više.

Ili drugim riječima – vjerojatno još jedna većinom “blaga zima”.

To ne znači da neće biti i povremenih hladn(ji)h razdoblja. Dapače, ima ih svake zime.

No njihov intenzitet i duljina vjerojatno će i ove godine biti slabiji i kraći od razdoblja iznadprosječno visoke temperature zraka.

Pritom, unatoč vjerojatnoj “zimskoj blagosti”, povremeno će biti i snijega. Uostalom, ima ga barem ponegdje svake zime, pogotovo u gorskim krajevima. Bilo ga je već i ove jeseni.

Dodatno, ne smije se zaboraviti da vjerojatna zimska (iznad)prosječnost ne znači da će tako biti u svim zimskim mjesecima. Oni se mogu i znatno razlikovati pa da se ipak ostvari prognoza za cijelu zimu. Rezultati verifikacije daju veću pouzdanost prognoza za sezonu, u usporedbi s prognozama za pojedine njezine mjesece.

No ako ćemo im ipak vjerovati – raniji izračuni po mjesecima davali su 40 do 55 % vjerojatnosti za veljaču malo hladniju od prosječne u dijelu Hrvatske, a najnoviji izračuni upućuju na podjednaku vjerojatnost malo hladnijeg siječnja.

Hoće li tako davati i skori novi izračuni dugoročne prognoze – uskoro će se saznati.