Vakula otkrio prve dugoročne prognoze za proljeće i ljeto

Kao i prosinac – i siječanj je u Hrvatskoj bio barem malo topliji od prosječnoga, ali uz znatno manje oborine. Znatnije promjene gotovo sigurno neće biti ni u bližoj budućnosti, a prema trenutačno važećim prognozama – vjerojatno ni u daljoj, piše Vakula za HRT.

Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka diljem je Hrvatske bila barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali unatoč ponegdje čak i rekordno toplih prvih 6 dana siječnja – ne i odviše – u većini krajeva od 0,1 °C do 1 °C, a u sjevernima i do 2 °C viša od prosjeka. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom “normalno” te vjerojatno samo ponegdje “toplo”.

Ukupna siječanjska količina oborine posvuda je manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali i ponegdje u istočnoj Hrvatskoj i Podravini. U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjerili su samo 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku još manje – samo 8 litara. 9 mm je izmjereno u Pazinu i Makarskoj, na splitskom Marjanu 7, a u Hvaru samo 3 litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom “vrlo suho” i “suho”, a samo ponegdje “normalno”, kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske.

Prosinac – siječanj: višak topline, većinom manjak oborine

Srećom za mnoge,”kišan” i “normalan” prosinac djelomično je ublažio dosadašnji većinski manjak oborine ove zime, kojoj samo neko dugotrajnije hladno razdoblje u veljači može “oteti” ocjenu razmjerno tople. Naime, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini je krajeva od 0,5 °C do 2 °C viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca. Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno – postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed.

Proljeće, ljeto…

Stoga se ne može jamčiti, ali se može s umjerenom do velikom vjerojatnosti prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja.

Premda nesavršene, i unatoč napretku posljednjih desetljeća – još daleko od idealnih – takve znanstveno utemeljene prognoze pouzdanije su od onih “starinskih”, temeljenih na izrekama, narodnim “mudrostima” i kojekakvim “prorocima”, među koje se može ubrojiti i u mnogim svjetskim medijima osobito početkom veljače puno spominjani svizac Phil iz Punxsutawneyja u Pennsylvaniji.