Šibensko područje i velik dio Jadrana danas su ponovno u samom središtu snažnog toplinskog vala. Nakon iznimno toplih dana, temperature zraka već tijekom prijepodneva dosežu vrijednosti koje su uobičajene za najtopliji dio dana, dok su noći na obali sve teže podnošljive.
Proteklu noć brojna su mjesta uz obalu ponovno imala vrlo visoke temperature. Na pojedinim lokacijama temperatura se tijekom noći zadržavala oko 30°C, što znači da se organizam nije imao priliku kvalitetno rashladiti niti tijekom noći.
Jutro i prijepodne donijeli su novi snažan porast temperature. Prema mjerenjima od 11 sati u Šibeniku je izmjereno 37,1°C, dok su vrlo visoke vrijednosti zabilježene i na drugim postajama duž Jadrana. Split-Marjan imao je 36,2°C, Split-aerodrom 37,6°C, a Dubrovnik 37,5°C. DHMZ za danas na Jadranu prognozira najviše temperature između 35 i 39°C.
Na lokalnim mjerenjima u šibenskom akvatoriju vrućina je još izraženija – temperatura je oko 11 sati na nekim lokacijama dosegnula čak 38°C, što pokazuje koliko su ekstremni uvjeti zahvatili i otoke te manja priobalna područja.
Vrućina više nije samo meteorološka vijest
Iza visokih temperatura krije se puno ozbiljnija posljedica dugotrajnog izostanka oborina. Tlo je izrazito suho, vegetacija je pod velikim stresom, a raspoložive količine vode sve su manje.
DHMZ je već početkom kolovoza upozorio na nastavak hidrološke suše. Na hidrološkoj postaji Batina Dunav je 3. kolovoza dosegnuo -142 centimetra, što je novi najniži zabilježeni vodostaj, dok je na Dravi u Osijeku izmjeren također rekordno nizak vodostaj od -192 centimetra. Takve hidrološke prilike otežavaju vodoopskrbu, navodnjavanje, proizvodnju hrane te energetsku i industrijsku proizvodnju.
Problem s vodom nije samo pitanje riječnih vodostaja. Dugotrajna suša i visoke temperature sve više opterećuju izvore i vodoopskrbne sustave, a na pojedinim područjima već su uvedene ili se razmatraju redukcije i ograničenja potrošnje vode.
Velike vrućine ostavljaju posljedice i na zdravlje
Posebno zabrinjava činjenica da se visoke dnevne temperature nadovezuju na vrlo tople noći. Takvi uvjeti dodatno opterećuju organizam jer se tijelo tijekom noći teže hladi i oporavlja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava da ljetne vrućine i toplinski valovi mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za starije osobe, kronične bolesnike, djecu i druge osjetljive skupine. HZJZ preporučuje izbjegavanje izravnog sunca i težih fizičkih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, uz dovoljan unos tekućine i boravak u rashlađenim ili zasjenjenim prostorima.
Vrhunac vrućine, ali posljedice ostaju
Prema aktualnoj prognozi DHMZ-a, današnji dan ostaje jedan od najtoplijih u ovom nizu, s temperaturama koje će se na Jadranu kretati do blizu 40°C.
Ipak, čak i kada temperature konačno počnu padati, posljedice dugotrajne vrućine i manjka oborina neće nestati preko noći. Suša, niska razina vode i iscrpljenost tla ostaju problem sve dok ne stigne ozbiljnija i dugotrajnija promjena vremena.
Ovo ljeto tako ne obilježavaju samo brojke na termometrima. Sve više osjećamo i ono što dolazi nakon njih – isušenu zemlju, sve manje raspoložive vode i sve veće opterećenje za ljude i okoliš.