Nakon višemjesečnog manjka oborina i uzastopnih toplinskih valova, velik dio Europe suočava se s jednom od najozbiljnijih epizoda hidrološke suše posljednjih godina. Vodostaji brojnih rijeka pali su na iznimno niske vrijednosti, a posebno zabrinjava stanje na Dunavu, koji je u pojedinim dijelovima Srbije, Hrvatske, Mađarske i Rumunjske dosegnuo razine kakve se bilježe tek jednom u nekoliko desetljeća.
Najdramatičnije slike stižu iz Srbije. Na području Novog Sada, Apatina i drugih riječnih dionica pojavili su se veliki pješčani sprudovi, dok su brojna plovila ostala nasukana u plićacima ili privezanima uz obalu jer plovidba više nije moguća. Dunav se na nekim mjestima povukao za nekoliko stotina metara, otkrivajući dijelove riječnog korita koji su desetljećima bili pod vodom.
Niski vodostaji ozbiljno utječu na riječnu plovidbu i gospodarstvo. Teretni brodovi prisiljeni su ploviti sa znatno smanjenim teretom ili potpuno obustaviti promet na pojedinim dionicama, što usporava opskrbne lance i povećava troškove prijevoza. Posebno je pogođen transport energenata i sirovina, a u Srbiji je zbog otežanog riječnog prometa zabilježen i znatan pad isporuke goriva.
Posljedice se osjećaju i u energetskom sektoru. Hidroelektrane na Dunavu proizvode osjetno manje električne energije zbog smanjenog protoka rijeke. U Srbiji je proizvodnja najveće hidroelektrane Đerdap 1 pala na približno trećinu uobičajenih vrijednosti. Još ozbiljnija situacija zabilježena je u Rumunjskoj, gdje su rekordno niski vodostaji prisilili vlasti na privremeno gašenje oba nuklearna reaktora u elektrani Cernavodă jer više nije bilo dovoljno vode za njihovo sigurno hlađenje. Slične mjere poduzete su i u Mađarskoj.
Kako se rijeka povlači, izranjaju i tragovi prošlosti. U Srbiji su ponovno vidljive olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata, potopljenih 1944. godine tijekom povlačenja njemačke vojske. U Hrvatskoj je iz mulja izronio teretni brod iz 1937. godine, dok je u Bugarskoj otkriće kostiju mamuta na isušenom riječnom koritu privuklo pozornost znanstvenika. Iako takvi prizori pobuđuju zanimanje javnosti, oni istodobno svjedoče o razmjerima aktualne suše.
Problemi nisu ograničeni samo na Dunav. I Rajna bilježi izrazito niske vodostaje, zbog čega su otkazana ili skraćena brojna riječna turistička krstarenja, a teretni promet odvija se uz velika ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija dugotrajne suše, visokih temperatura i pojačanog isparavanja stvara sve veći pritisak na europske vodne resurse.
Meteorolozi ističu kako je uzrok ovakvog razvoja situacije dugotrajni izostanak značajnijih oborina tijekom proljeća i ljeta, uz nekoliko uzastopnih toplinskih valova koji su dodatno povećali isparavanje iz tla, jezera i rijeka. Posljednjih devedesetak dana velik dio srednje Europe bilježi znatan oborinski deficit, a mnoge rijeke imaju protoke znatno ispod višegodišnjeg prosjeka.
Iako se lokalno očekuje prolazno povećanje vodostaja zbog kiše u gornjem toku Dunava, stručnjaci upozoravaju da će biti potrebni tjedni, pa i mjeseci obilnijih oborina kako bi se hidrološka situacija u potpunosti normalizirala. Aktualni događaji još jednom pokazuju koliko su europske rijeke osjetljive na dugotrajne toplinske valove i sušu, pojave koje prema klimatskim projekcijama postaju sve češće i intenzivnije.