Danas, kada gotovo svake godine pratimo toplinske valove, sušna razdoblja i rekorde temperatura, zanimljivo je prisjetiti se da su se veliki klimatski ekstremi događali i prije više od stotinu godina. Jedan od najznačajnijih takvih događaja bila je velika europska suša 1921. godine, koja je zahvatila velik dio kontinenta i ostavila ozbiljne posljedice na poljoprivredu, vodne resurse i gospodarstvo.
Prema tadašnjim meteorološkim analizama, sušno razdoblje 1921. nije bilo ograničeno samo na jednu državu ili regiju, nego je u različitom intenzitetu zahvatilo gotovo cijelu Europu. O ovom događaju pisao je i časopis Nature 1923. godine, navodeći da je suho vrijeme tijekom 1921. zahvatilo velik dio Europe, a posebno su bile pogođene zemlje poput Italije, Švicarske, Francuske i Velike Britanije.
Ljeto 1921. – ekstremna suša i toplina
Najizraženiji dio događaja bio je tijekom proljeća i ljeta 1921. godine. Veliki dio Europe imao je izraziti manjak oborina, uz dugotrajna suha razdoblja i visoke temperature. U mnogim područjima rijeke su imale vrlo nizak vodostaj, poljoprivredne kulture su stradavale, a nestašica vode postala je ozbiljan problem.
Klimatološke analize dugoročnih nizova podataka pokazuju da je ljeto 1921. među najsušnijim ljetnim polugodištima zabilježenim u europskim povijesnim mjerenjima. U istraživanjima koja obuhvaćaju razdoblje od početka 20. stoljeća, ljeto 1921. ubraja se među pet najsušnijih europskih ljeta, uz neke kasnije ekstremne godine poput 1947., 2003. i 2018.
Suša 1921. u usporedbi s današnjim ekstremima
Današnje suše, poput velikih europskih suša 2003., 2018. i 2022. godine, često privlače više pažnje zbog vrlo visokih temperatura i modernog praćenja klimatskih podataka. Ipak, povijesni zapisi pokazuju da je Europa i prije imala izuzetno jaka sušna razdoblja.
Velika suša 1921. (naslovna slika snimljena je na na presušenom koritu rijeke Temze u Engleskoj) podsjeća nas da klimatski ekstremi nisu nova pojava, ali i da njihova kombinacija s društvenim okolnostima može imati vrlo ozbiljne posljedice.
Za meteorologe i klimatologe upravo su ovakvi povijesni događaji dragocjeni jer pokazuju koliko je važno imati dugačke nizove mjerenja. Bez podataka iz prošlosti teško bismo mogli razumjeti koliko su današnji ekstremi zaista izvan uobičajenih prirodnih varijacija.
Dalmacija bez kontiuniranih meteoroloških zapisa, ali s jasnim tragovima posljedica
Za područje Šibenika i Dalmacije iz tog vremena ne postoje kontinuirani meteorološki nizovi kakve danas poznajemo. Službena mjerenja na šibenskom području započinju mnogo kasnije, pa se klima tog razdoblja mora rekonstruirati iz drugih izvora – starih novina, arhivskih dokumenata, gospodarskih izvještaja i zapisa stanovništva.
U takvim vremenima kiša nije bila samo meteorološki podatak. Ona je izravno određivala stanje vinograda, maslinika, polja i izvora vode. Šibenski kraj između dva svjetska rata u velikoj je mjeri živio od poljoprivrede, posebno od vinogradarstva i maslinarstva, pa su dugotrajna sušna razdoblja imala izravan utjecaj na život stanovništva.
Zanimljivo je da je 1921. za Šibenik bila povijesno važna i zbog političkih događaja. Nakon odlaska talijanske uprave u lipnju te godine grad ulazi u novo državno razdoblje, pa su se klimatske prilike odvijale u vremenu velikih društvenih promjena.
U takvim okolnostima svaka suša imala je dodatnu težinu. Nakon posljedica Prvog svjetskog rata, gospodarskih poteškoća i promjena vlasti, stanovništvo je bilo posebno osjetljivo na smanjene prinose i probleme s opskrbom vodom.
Za Dalmaciju nemamo dovoljno podataka da bismo 1921. proglasili "najsušom godinom u povijesti", ali postoji dovoljno dokaza da je Europa tada prolazila kroz iznimno sušno razdoblje koje se nije moglo zanemariti ni na istočnoj obali Jadrana.
