Ovogodišnje ljeto donijelo je Hrvatskoj dugotrajna i izražena razdoblja vrućine, a posljednji toplinski val pokazao se posebno iznimnim. Prema preliminarnoj analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda, toplinski val koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza bio je najdulji i prostorno najrašireniji ovog ljeta.
DHMZ je analizirao podatke s osam glavnih meteoroloških postaja – Osijeka, Zagreba-Maksimira, Karlovca, Gospića, Knina, Rijeke, Splita-Marjana i Dubrovnika. Pri tome se ne uzimaju u obzir samo najviše dnevne temperature, već i minimalne noćne temperature, odnosno koliko se zrak tijekom noći uspije ohladiti.
Upravo je noćno hlađenje jedan od važnih pokazatelja toplinskog opterećenja organizma. Ako se tijekom noći zrak ne ohladi dovoljno, tijelo se teže oporavlja od toplinskog stresa nakupljenog tijekom dana.
Rijeka na vrhu, Knin i Split također oborili rekord
Najdulji neprekinuti toplinski val u ovogodišnjoj analizi zabilježen je na postaji Rijeka, gdje su kriteriji za toplinski val bili ispunjeni čak 20 dana uzastopno, od 28. srpnja do 16. kolovoza.
Time je premašen dosadašnji rekord među analiziranim postajama, koji je iznosio 17 dana, a zabilježen je u Kninu tijekom kolovoza 2003. godine.
Ove godine taj je rekord premašen i u Splitu, gdje je toplinski val trajao 19 dana, te u Kninu, gdje je trajao 18 dana.
Posebno je zanimljiv podatak za splitsku postaju. Split-Marjan ove je godine zabilježio čak 19 uzastopnih dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val, čime je vlastiti prethodni rekord iz srpnja 2023. godine, koji je iznosio 14 dana, premašen za čak pet dana.
Novi rekordi zabilježeni su i u Dubrovniku, Gospiću te Zagrebu-Maksimiru.
Ukupno gledajući, od osam analiziranih postaja šest ih je ove godine premašilo svoj dosadašnji rekord trajanja toplinskog vala:
- Rijeka – 20 dana
- Split-Marjan – 19 dana
- Knin – 18 dana
- Dubrovnik – 17 dana
- Gospić – 15 dana
- Zagreb-Maksimir – 10 dana
Osijek i Karlovac ostali su nešto ispod svojih rekorda.
Knin ponovno među ekstremima
Podatak o Kninu posebno je zanimljiv za šire područje Dalmacije. Upravo je kninska meteorološka postaja još 2003. godine držala rekord najduljeg neprekinutog toplinskog vala, kada je takvo razdoblje trajalo 17 dana.
Nakon više od dva desetljeća rekord je srušen upravo ove godine. Knin je tijekom ovogodišnjeg toplinskog vala imao 18 uzastopnih dana s ispunjenim kriterijima.
To dodatno potvrđuje koliko su ovogodišnje ljetne vrućine bile dugotrajne u zaleđu Dalmacije, gdje su visoke dnevne temperature bile praćene i vrlo toplim noćima.
Četiri nova rekorda za najvišu razinu opasnosti
DHMZ-ova analiza donosi još jedan važan podatak. Na četiri postaje oboreni su rekordi trajanja razdoblja vrlo velike opasnosti za zdravlje, odnosno crvene razine upozorenja.
Najdulje takvo razdoblje zabilježeno je u Rijeci i trajalo je 10 uzastopnih dana, od 6. do 15. kolovoza.
Na Split-Marjanu crvena razina trajala je devet dana uzastopno, od 22. do 30. lipnja, čime je prethodni rekord premašen za tri dana.
Novi rekordi zabilježeni su i u Dubrovniku, sa sedam dana, te Zagrebu-Maksimiru, sa šest dana.
Sedam dana toplinski val zahvatio cijelu Hrvatsku
Koliko je ovogodišnji toplinski val bio prostorno raširen pokazuje i podatak da su od 31. srpnja do 6. kolovoza, punih sedam dana zaredom, kriteriji za toplinski val bili ispunjeni na svih osam analiziranih postaja.
DHMZ je u razdoblju od početka svibnja do sredine kolovoza izdvojio tri dulja ili prostorno izraženija razdoblja toplinskih valova: od 18. lipnja do 4. srpnja, od 13. do 22. srpnja te od 28. srpnja do 16. kolovoza.
Upravo je posljednje razdoblje bilo najdulje i prostorno najraširenije.
Nakon 12. kolovoza opasnost se počela postupno smanjivati, a 17. kolovoza kriteriji za toplinski val više nisu bili ispunjeni niti na jednoj od osam analiziranih postaja.
Još jedan pokazatelj sve izraženijih ljetnih ekstrema
Iako se radi o preliminarnoj analizi, rezultati DHMZ-a vrlo jasno pokazuju iznimnost ovogodišnjih toplinskih valova. Rekordi nisu oboreni samo na jednoj lokaciji ili u jednom dijelu Hrvatske – novi najdulji nizovi zabilježeni su na šest od osam analiziranih postaja.
Za Dalmaciju je pritom posebno značajno što su se među rekordima našli Knin, Split-Marjan i Dubrovnik, što pokazuje da je dugotrajno toplinsko opterećenje zahvatilo različita klimatska područja – od kontinentalnijeg zaleđa do obale.
Ovogodišnje ljeto tako će, barem prema dosad dostupnim podacima, ostati zapamćeno ne samo po vrlo visokim temperaturama već i po iznimnoj ustrajnosti topline i nedostatku kvalitetnog noćnog osvježenja.
Izvor: DHMZ – preliminarna analiza toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, 17. kolovoza 2026.