Jug Francuske od jučer je na udaru izražene mediteranske oborinske epizode uzrokovane orografskim kišama koja je pojedinim područjima donijela vrlo obilnu kišu, grmljavinska nevremena, nagli porast vodostaja i poplave. Najteže su pogođeni dijelovi jugoistoka zemlje, osobito departmani Hérault i Gard, za koje je Météo-France podizao najvišu, crvenu razinu upozorenja zbog obilnih oborina i poplava.
Prema Météo-Franceu, riječ je o izraženoj mediteranskoj epizodi tijekom koje se vrlo vlažan i nestabilan zrak sa Sredozemlja usmjeravao prema kopnu. Oborine koje su pristizale s mora dodatno su se pojačavale nailaskom na područje Cévennesa i njegovo podnožje, gdje je reljef pogodovao podizanju vlažnog zraka i dugotrajnom stvaranju obilne kiše.
Tijekom srijede i noći na četvrtak snažan kišno-grmljavinski pojas zadržavao se nad istočnim dijelom Languedoca, Gardom i Héraultom te se protezao prema zapadnim dijelovima Bouches-du-Rhônea. Mjestimice su se oborinski sustavi obnavljali nad istim područjima, zbog čega su u relativno kratkom vremenu pale vrlo velike količine kiše.
Najveća opasnost nije bila samo od neposrednog plavljenja urbanih područja nego i od brzog porasta manjih i većih vodotoka. Za Hérault je zbog poplava proglašena crvena razina upozorenja, dok su Hérault i Gard bili pod crvenim upozorenjem zbog kiše i poplava. U Gardu su na snazi bila i upozorenja zbog porasta vodotoka i grmljavinskih nevremena, a upozorenjima je bio obuhvaćen i Bouches-du-Rhône.
U takvim okolnostima voda se s padina i urbaniziranih površina vrlo brzo slijeva prema nižim područjima. Posljedice mogu biti poplavljene prometnice i objekti, prekidi prometa, bujične poplave, odroni i klizišta.
Météo-France jutros navodi da je mediteranska epizoda izgubila na intenzitetu te da se preostale oborine postupno premještaju prema istoku, prema zapadnim dijelovima regije Provence-Alpes-Côte d'Azur.
Što je zapravo mediteranska epizoda?
Iako ovakve vijesti često privuku pozornost tek kada nastanu velike poplave, riječ je o dobro poznatom meteorološkom fenomenu karakterističnom za područje Sredozemlja.
Météo-France mediteranskom epizodom naziva pojavu vrlo obilnih oborina tijekom relativno kratkog vremena, najčešće od nekoliko sati do jednog dana. U ekstremnim slučajevima u samo nekoliko sati ili dana može pasti količina kiše usporediva s višemjesečnim prosjekom. Na francuskom dijelu Mediterana takve se epizode u prosjeku pojavljuju tri do šest puta godišnje.
Najpovoljnije razdoblje upravo je jesen, od rujna do prve polovice prosinca. Sredozemno more nakon ljeta ostaje vrlo toplo, isparavanje je veliko, a atmosfera iznad mora raspolaže znatnom količinom vodene pare. Kada se takav topao i vlažan zrak usmjeri prema kopnu i susretne s hladnijim zrakom u višim slojevima atmosfere, stvaraju se uvjeti za razvoj snažnih grmljavinskih oblaka.
Reljef može dodatno pojačati cijeli proces. Vlažan zrak prisiljen je uzdizati se uz planinske prepreke, hladi se i kondenzira, zbog čega na istom području može satima padati jaka kiša. Upravo je područje Cévennesa jedan od najpoznatijih europskih primjera takvog mehanizma.
Drugi posebno opasan scenarij nastaje kada se grmljavinske ćelije stalno obnavljaju nad približno istim područjem. Tada pojedini krajevi mogu dobivati nove pljuskove jedan za drugim, dok svega nekoliko desetaka kilometara dalje količina oborine može biti višestruko manja. U takvim situacijama intenzitet oborina može prelaziti čak 100 mm na sat, dok ukupna dnevna količina u snažnim mediteranskim epizodama može premašiti 200mm, odnosno 200 litara kiše po četvornom metru.
Fenomen koji je dobro poznat i na Jadranu
Iako se meteorološke okolnosti razlikuju od slučaja do slučaja, osnovni procesi zbog kojih nastaju ovakve jesenske nepogode dobro su poznati i na Jadranu.
I naše je more nakon ljeta još relativno toplo i predstavlja velik izvor topline i vlage. Dolaskom ciklone, frontalnog sustava ili hladnijeg zraka u višim slojevima atmosfere, uz izraženo južno strujanje, velika količina vlage može biti prenesena prema obali. U kombinaciji s reljefom Dinarida i povoljnim uvjetima za razvoj konvekcije rezultat mogu biti višesatna grmljavinska nevremena i lokalno vrlo obilne oborine.
Zbog toga su upravo rujan, listopad i studeni razdoblje kada posebnu pozornost treba posvetiti situacijama u kojima prognostički modeli pokazuju dugotrajnije dotjecanje toplog i izrazito vlažnog zraka sa Sredozemlja.