Europa posljednjih godina sve češće postaje pozornica ekstremnih vremenskih događaja. Prema podacima europske klimatske službe Copernicus, Europa je najbrže zagrijavajući kontinent na Zemlji i zagrijava se više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. U odnosu na predindustrijsko razdoblje kontinent je danas oko 2,5°C topliji.
To nije samo statistika koja pripada klimatološkim izvještajima. Posljedice tog zagrijavanja sve su vidljivije u svakodnevnom vremenu – kroz sve češće i intenzivnije toplinske valove, duža razdoblja bez oborine, sušu, požare, zagrijavanje mora i sve veći pritisak na vodne resurse.
Jučerašnji dan kao još jedan znak vremena u kojem živimo
Upravo smo jučer svjedočili još jednom iznimnom danu na hrvatskom Jadranu.
U Splitu je izmjereno 39,7°C, čime je srušen dotadašnji apsolutni rekord izmjeren na Marjanu. U Senju je temperatura dosegnula 39,8°C, također novi rekord, dok je u Dubrovniku izmjereno 39,1°C, čime je srušen rekord iz 2025. godine.
Posebno je znakovito koliko su neki od tih rekorda kratko trajali. Split je novi rekord postavio samo nekoliko tjedana nakon što je prethodni rekord iznosio 39,5°C. Drugim riječima, ekstrem koji je donedavno predstavljao povijesni maksimum vrlo brzo može postati nova donja granica za neki budući ekstrem.
Naravno, jedan toplinski val sam po sebi nije dokaz klimatskih promjena. Vrijeme je promjenjivo i ekstremno topli dani događali su se i u prošlosti. Ono što klimatologe zabrinjava jest dugoročni trend – činjenica da se takvi događaji pojavljuju sve češće, traju dulje i dolaze na podlozi sve toplije klime.
Europa istodobno presušuje
Još jedan dio ove priče jednako je važan kao i temperatura – voda.
Dijelovi Europe ovog su ljeta suočeni s ozbiljnom sušom. Copernicusovi podaci pokazuju izrazito nisku vlažnost tla u velikim dijelovima kontinenta, dok su u pojedinim državama posljedice već vrlo konkretne – od problema s poljoprivredom i vodnim zalihama do niskih vodostaja rijeka i povećanog rizika od velikih požara.
U Francuskoj je, primjerice, sredinom srpnja više od 85 posto zemlje bilo obuhvaćeno razinama upozorenja ili pripravnosti zbog suše.
Toplina i suša pritom nisu dva potpuno odvojena problema. Više temperature povećavaju isparavanje i potrebu biljaka za vodom, a kada istodobno nema dovoljno oborine, tlo se brže isušuje, vegetacija postaje osjetljivija, a opasnost od požara raste.
Upravo se takav spoj visokih temperatura, suhog tla i manjka oborine posljednjih mjeseci sve češće pojavljuje diljem Europe. Copernicus je već ocijenio da je zapadna Europa tijekom lipnja i srpnja ove godine imala najtoplije takvo razdoblje u povijesti mjerenja, uz vrlo izražene sušne uvjete i velike požare.
A gdje je u svemu tome Šibenik?
Šibenik i sjeverna Dalmacija nalaze se u području koje je prirodno izloženo visokim ljetnim temperaturama, dugim sušnim razdobljima i požarima. No upravo zato promjene u temperaturnim i oborinskim obrascima treba promatrati dugoročno.
Za naše područje nije najvažnije pitanje hoće li jednog dana biti izmjereno 40°C. Hoće li se dogoditi pojedinačni ekstrem, uvijek je bilo i bit će dio vremenske varijabilnosti.
Puno je važnije pitanje koliko često ćemo takve vrijednosti dosezati, koliko će toplinski valovi trajati, koliko će se noći manje hladiti i koliko će dugo trajati razdoblja bez značajnije oborine.
Jer klima se ne mijenja kroz jedan rekordni dan. Mijenja se kroz nizove dana, sezona i godina.
Pogled prema budućnosti
More, atmosfera i kopno dio su istog sustava. Sve toplije more može utjecati na lokalne uvjete, toplinski valovi postaju intenzivniji kada se poklope odgovarajući atmosferski obrasci, a dugotrajni izostanak oborine dodatno povećava sušu i opasnost od požara.
Europa već osjeća posljedice tog procesa. Toplinski valovi, suše, požari i ekstremne temperature više nisu izolirani događaji koji se pojavljuju jednom u nekoliko desetljeća. Sve češće se nadovezuju jedni na druge.
Zato jučerašnjih 39,7°C u Splitu, 39,8°C u Senju i 39,1°C u Dubrovniku ne treba promatrati samo kao tri nova rekorda.
Oni su, zajedno s europskom sušom, toplinskim valovima i sve toplijim morem, dio puno šire slike.
Europa se zagrijava. Jadran se zagrijava. A pitanje koje će u godinama pred nama biti sve važnije nije hoćemo li imati ekstremne vrućine, nego koliko ćemo dobro biti spremni na njih.