Novi podaci pokazuju razmjere povlačenja ledenjaka u švicarskim Alpama. Tijekom 2026. izgubljeno je više od pet posto njihova preostalog volumena, a neki manji ledenjaci potpuno su nestali.
Planinski krajolici koje su stoljećima oblikovali snijeg i led ubrzano se mijenjaju. Prema rezultatima švicarske mreže za praćenje ledenjaka GLAMOS, objavljenima početkom listopada, ledenjaci u Švicarskoj tijekom 2026. izgubili su više od pet posto volumena. U samo pet godina nestala je gotovo petina njihova leda, što pokazuje koliko se brzo mijenja ovaj dio Alpa.
Uzrok ovogodišnjih velikih gubitaka bila je nepovoljna kombinacija oskudnog zimskog snijega i dugotrajnih ljetnih vrućina. Zima 2025./2026. prema prosječnoj visini snijega svrstala se među deset najsiromašnijih od početka mjerenja. Zatim su od svibnja do rujna slijedili suhi uvjeti i toplinski valovi. Visina na kojoj temperatura iznosi 0°C tijekom tog je razdoblja čak 76 dana bila iznad 4000 metara, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek.
Snježni pokrivač važan je jer svijetla površina odbija velik dio Sunčeva zračenja i štiti led ispod sebe. Kada snijeg rano nestane, izloženi led snažnije se zagrijava i topi. Ove je godine zaštitni snijeg na dijelovima ledenjaka nestajao već tijekom lipanjskih vrućina, a u rujnu ga nije bilo ni na 3500 metara nadmorske visine.
Posljedice su vidljive i u debljini leda. Prosječno stanjivanje pojedinih ledenjaka iznosilo je između 2,5 i četiri metra, dok su njihovi najniži dijelovi mjestimice izgubili i do deset metara. Manji ledenjaci, među kojima Bella Tola i Griessfirn, potpuno su nestali. Iako ukupni gubitak nije dosegnuo rekordnu 2022., neki veliki ledenjaci, uključujući Aletsch i Rhône, zabilježili su najizraženije topljenje u svojim nizovima mjerenja.
Povlačenje ledenjaka ima posljedice daleko izvan izgleda planinskih vrhova. Voda nastala topljenjem tijekom ljeta zasad ublažava nestašice, ali se time troše dugoročne zalihe. Što je ledenjaka manje, manje će vode moći osiguravati u budućim sušnim razdobljima. To je važno za vodoopskrbu, poljoprivredu, hidroelektrane i riječne ekosustave.
Alpski led tako postaje sve jasniji pokazatelj klimatskih promjena: njegovim nestajanjem Europa gubi dio svojih prirodnih spremnika vode, upravo u vremenu kada su takve zalihe osobito vrijedne.