{"id":5888,"date":"2024-07-16T06:08:59","date_gmt":"2024-07-16T04:08:59","guid":{"rendered":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/?p=5888"},"modified":"2024-07-16T06:09:00","modified_gmt":"2024-07-16T04:09:00","slug":"u-2023-ucestalost-pjescanih-i-prasinskih-oluja-iznad-prosjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/2024\/07\/16\/u-2023-ucestalost-pjescanih-i-prasinskih-oluja-iznad-prosjeka\/","title":{"rendered":"U 2023. u\u010destalost pje\u0161\u010danih i pra\u0161inskih oluja iznad prosjeka"},"content":{"rendered":"\n

Svjetska meteorolo\u0161ka organizacija (WMO) objavila je svoje godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o u\u010destalosti pje\u0161\u010danih i pra\u0161inskih oluja i o njihovu utjecaju na dru\u0161tvo. U izvje\u0161\u0107u se navodi kako su koncentracije pra\u0161ine u podru\u010djima koja su 2023. godine bila najte\u017ee pogo\u0111ena bile iznad dugoro\u010dnog prosjeka, ali ipak ne\u0161to ni\u017ee nego 2022. godine, saznajemo na stranici DHMZ<\/a>-a.<\/p>\n\n\n\n

Prema Biltenu o pra\u0161ini u zraku<\/a>, najja\u010da oluja ove godine prohujala je Mongolijom u o\u017eujku, zahvativ\u0161i vi\u0161e od 4 milijuna km2<\/sup>, uklju\u010duju\u0107i i 20 provincija u Kini.<\/p>\n\n\n\n

Svake godine oko 2 000 milijuna tona pra\u0161ine u\u0111e u atmosferu, \nzamu\u0107uju\u0107i nebo i naru\u0161avaju\u0107i kvalitetu zraka u regijama koje su \nudaljene i tisu\u0107ama kilometara te utje\u010de na gospodarstva, ekosustave, \nvrijeme i klimu. Jedan je dio toga prirodan proces, ali velik dio \nrezultat je lo\u0161eg upravljanja vodom i zemlji\u0161tem.<\/p>\n\n\n\n

“Moramo biti oprezni pred neprestanim uni\u0161tavanjem okoli\u0161a te sada\u0161njim i budu\u0107im klimatskim promjenama. Znanstveni dokazi pokazuju da ljudske aktivnosti utje\u010du na pje\u0161\u010dane i pra\u0161inske oluje. Na primjer, vi\u0161e temperature, su\u0161a i ve\u0107e isparavanje dovode do ni\u017ee vla\u017enosti tla. Time se, u kombinaciji s lo\u0161im upravljanjem zemlji\u0161tem, pridonosi \u010de\u0161\u0107im pje\u0161\u010danim i pra\u0161inskim olujama”<\/em>, rekla je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.<\/p>\n\n\n\n

To\u010dnost motrenja i prognoziranja pobolj\u0161ana je posljednjih godina \nzahvaljuju\u0107i napretku numeri\u010dkih modela i sustava promatranja. WMO-ov sustav za upozoravanje i procjenu pje\u0161\u010dane i pra\u0161inske oluje (SDS-WAS)<\/a>,\n koji je uspostavljen 2007., nastoji pobolj\u0161ati upozorenja putem \nnamjenskih regionalnih centara te kombinira istra\u017eiva\u010dki i operativni \nrad.<\/p>\n\n\n\n

“Inicijativa Rana upozorenja za sve<\/a> nastoji okupiti sve opasnosti, uklju\u010duju\u0107i pobolj\u0161ana upozorenja i prognoze pje\u0161\u010danih i pra\u0161inskih oluja temeljene na u\u010dinku”<\/em>, rekla je Celeste Saulo.<\/p>\n\n\n\n

No nije sve tako crno. Prijenos pijeska i pra\u0161ine na velike udaljenosti preko oceana tako\u0111er je vrijedan izvor hranjivih tvari i va\u017ean je za me\u0111unarodno upravljanje ribarstvom.<\/p>\n\n\n\n

\u017dari\u0161ne to\u010dke <\/h3>\n\n\n\n

Globalni prosjek godi\u0161njih srednjih povr\u0161inskih koncentracija pra\u0161ine u 2023. bio je ne\u0161to ni\u017ei od onog u 2022., uglavnom zbog smanjenih emisija pra\u0161ine iz nekoliko regija \u0161irom svijeta aktivnih pra\u0161inom poput sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka, Iranske visoravni, sjeverne Indije, sredi\u0161nje Australije i sjeverozapadne Kine.<\/p>\n\n\n\n

Prema Biltenu godi\u0161nje srednje povr\u0161inske koncentracije pra\u0161ine nad \nzapadnom srednjom Azijom, sjevernom srednjom Kinom i ju\u017enom Mongolijom u\n 2023. godini bile su ve\u0107e od onih 2022.<\/p>\n\n\n\n

Koncentracija one\u010di\u0161\u0107iva\u010da zraka izra\u017eava se u mikrogramima (milijunti dio grama) po kubnom metru zraka (\u00b5g\/m3<\/sup>). Prostorno, procijenjena vr\u0161na godi\u0161nja srednja povr\u0161inska koncentracija pra\u0161ine nalazila se u nekim podru\u010djima \u010cada u sjevernoj Srednjoj Africi, na oko 800 \u2013 1100 \u00b5g\/m3<\/sup>. Na ju\u017enoj hemisferi koncentracije pra\u0161ine dosegle su najve\u0107u razinu u dijelovima sredi\u0161nje Australije i na zapadnoj obali Ju\u017ene Afrike.<\/p>\n\n\n\n

Zra\u010dne struje mogu prenositi pra\u0161inu iz ovih tipi\u010dnih podru\u010dja izvora pra\u0161ine na velike udaljenosti, u mnoge regije diljem svijeta stotinama do tisu\u0107ama kilometara daleko od izvora. Regije koje su najosjetljivije na prijenos pra\u0161ine na velike udaljenosti su sjeverni tropski dio Atlantskog oceana izme\u0111u zapadne Afrike i Kariba, Ju\u017ena Amerika, Sredozemno more, Arapsko more, Bengalski zaljev i srednjoisto\u010dna Kina.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2023. transatlantski prijenos afri\u010dke pra\u0161ine zahvatio je dijelove regije Karipskog mora, a isto\u010dnoazijska pra\u0161ina iz pustinje Gobi tako\u0111er je sezala do Bohajskog i \u017dutog mora.<\/p>\n\n\n\n

Srednja godi\u0161nja povr\u0161inska koncentracija pra\u0161ine u 2023. u \nnajugro\u017eenijim je podru\u010djima bila vi\u0161a od klimatolo\u0161ki srednje \nkoncentracije. \u017dari\u0161ne to\u010dke uklju\u010divale su Ju\u017enu Ameriku, dijelove \nSjeverne i Srednje Afrike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjetska meteorolo\u0161ka organizacija (WMO) objavila je svoje godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o u\u010destalosti pje\u0161\u010danih i pra\u0161inskih oluja…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2387,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[50,51,337,336,313],"class_list":["post-5888","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-dhmz","tag-priopcenje","tag-saharski-pijesak","tag-svijet","tag-wmo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5888","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5888"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5888\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5889,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5888\/revisions\/5889"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5888"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5888"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5888"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}