Ovogodi\u0161nji Dan planeta Zemlje obilje\u017eava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje kori\u0161tenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60% do 2040.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili \u017eivot ljudi da je \u017eivot bez plastike iz dana\u0161nje perspektive te\u0161ko zamisliv. Me\u0111utim istodobno smo ju toliko ra\u0161irili okoli\u0161em da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu one\u010di\u0161\u0107eni plasti\u010dnim otpadom.<\/p>\n\n\n\n
Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim \u017eivotinjskim i biljnim organizmima. Zabilje\u017eeno je vi\u0161e pojava ugradnje plastike u stijene pri \u010demu nastaju plastiglomerati. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stolje\u0107a do danas preplavila je na\u0161 svijet i promijenila na\u010din na koji \u017eivimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetlje\u0107a postala nezamjenjiv materijal \u0161iroke uporabe. <\/p>\n\n\n\n
Duga\u010dki polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plasti\u010dnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veli\u010dine od 0,1 \u03bcm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i \u0161ire po okoli\u0161u, a pogodno su mikrostani\u0161te za bakterije tvore\u0107i plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje te\u0161kih metala.<\/p>\n\n\n\n
Tr\u017ei\u0161te preplavljeno razli\u010ditim jednokratnim plasti\u010dnim proizvodima imalo je za posljedicu optere\u0107enje okoli\u0161a otpadom koji zavr\u0161ava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zra\u010dne struje prenose fragmente plastike diljem planeta.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a ve\u0107 sam taj proces doprinosi pove\u0107anju emisija stakleni\u010dkih plinova. Oko 98 % plasti\u010dnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da \u0107e razina emisija stakleni\u010dkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog prora\u010duna ugljika do 2040.<\/p>\n\n\n\n
Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Na podru\u010dju Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od \u010dega se 32% uputi na recikliranje, 43% na spaljivanje\/suspaljivanje, a 25% odlo\u017ei na odlagali\u0161ta. Posljednjih desetlje\u0107a plasti\u010dna ambala\u017ea i jednokratni plasti\u010dni proizvodi one\u010di\u0161\u0107uju na\u0161 planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine zavr\u0161i 14 milijuna tona plasti\u010dnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plasti\u010dnog otpada u morskom okoli\u0161u 80 % ga potje\u010de s kopna. U Europskoj uniji plastika \u010dini izme\u0111u 80 % i 85 % otpada prona\u0111enog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na pla\u017eama. Plasti\u010dni predmeti za jednokratnu uporabu \u010dine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne koli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n
Plasti\u010dni otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Mo\u017ee biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta podru\u010dja morskog otpada zato\u010dena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da \u0161teta za morski okoli\u0161 na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godi\u0161nje, stoji u priop\u0107enju Ministarstva godpodarstva<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovogodi\u0161nji Dan planeta Zemlje obilje\u017eava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5558,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[650,341,77,336,657],"class_list":["post-5557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-650","tag-dan-planeta-zemlja","tag-hrvatska","tag-svijet","tag-zastiita-okolisa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5557"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5559,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5557\/revisions\/5559"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}