{"id":4781,"date":"2023-07-22T09:04:12","date_gmt":"2023-07-22T07:04:12","guid":{"rendered":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/?p=4781"},"modified":"2023-07-22T09:04:29","modified_gmt":"2023-07-22T07:04:29","slug":"dhmz-klimatski-osvrt-na-nedavno-nevrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/2023\/07\/22\/dhmz-klimatski-osvrt-na-nedavno-nevrijeme\/","title":{"rendered":"DHMZ: Klimatski osvrt na nedavno nevrijeme"},"content":{"rendered":"\n

Grmljavinsko nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne \u0161tete te, na \u017ealost, i gubitak ljudskih \u017eivota, stoji u prop\u0107enju DHMZ<\/a>-a.<\/p>\n\n\n\n

Prema preliminarnim podacima automatskih meteorolo\u0161kih postaja, na putanji grmljavinske oluje najintezivnija oborina zabilje\u017eena je na podru\u010dju Zagreba gdje je u pola sata (od 16.00 do 16.30) zabilje\u017eeno 34,6 mm. Takva koli\u010dina oborine prema procjeni ekstrema mo\u017ee se o\u010dekivati prosje\u010dno jednom u 16 godina.
Na ostalim postajama zabilje\u017eene 10-minutne do 60-minutne vrijednosti bile su uglavnom u granicama prosje\u010dnih vrijednosti godi\u0161njih maksimuma i mogu se o\u010dekivati u prosjeku svake jedne do dvije godine. Treba napomenuti da je ovdje analiza provedena prema podacima s postaja, a za \u0161iru i realniju sliku oborinskog doga\u0111aja bit \u0107e provedena dodatna analiza koja \u0107e uklju\u010divati i radarske podatke. Na postaji Gradi\u0161te je do\u0161lo do prekida rada automatskog mjernog ure\u0111aja uslijed olujnog vjetra i nestanka elektri\u010dnog napajanja. Stoga u ovom trenutku nije bilo mogu\u0107e pripremiti analizu prema dostupnim mjerenim podacima. <\/p>\n\n\n\n

Iako zabilje\u017eena koli\u010dina oborine ne predstavlja izniman doga\u0111aj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je ogromnu materijalnu i ljudsku \u0161tetu. Iz trenutno dostupnih automatskih mjerenja na zagreba\u010dkom podru\u010dju, mo\u017ee se vidjeti da su ju\u017enije, na lokacijama Buzin i Zagreb-aerodrom zabilje\u017eeni ja\u010di udari vjetra nego na lokaciji Zagreb-Maksimir. Na lokaciji Buzin u 15.00 zabilje\u017een je udar vjetra od 100,1 km\/h iz smjera zapada (W), dok je na lokaciji Zagreb-aerodrom u 15.10 zabilje\u017een udar vjetra od \u010dak 114,8 km\/h iz smjera sjeverozapada. Treba napomenuti da se u ovom trenutku radi o podacima koji nisu pro\u0161li sve stupnjeve kontrole te \u0107e se kona\u010dan odgovor mo\u0107i dati tek nakon \u0161to se provedu sve analize i kada podaci pro\u0111u sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije.<\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Tom\/CM<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Olujni vjetar koji je poharao Zagreb nesvakida\u0161nji je doga\u0111aj \u010demu svjedo\u010de i izmjereni godi\u0161nji maksimumi udara vjetra za lokaciju GMP Zagreb-Maksimir. Najve\u0107a dosad zabilje\u017eena vrijednost maksimalnog udara vjetra izmjerena je u srpnju 2008. i iznosi 94 km\/h, \u0161to nadma\u0161uje doga\u0111aj kojem smo nedavno svjedo\u010dili i \u010dije posljedice jo\u0161 osje\u0107amo. Najja\u010di udar vjetra na GMP Zagreb-Gri\u010d iznosi 109 km\/h te je izmjeren 28. lipnja 2017., no na potonjoj lokaciji trenutno nisu uspostavljena automatizirana mjerenja zbog modernizacije meteorolo\u0161ke postaje pa se maksimalni iznos ne mo\u017ee usporediti s nedavnim doga\u0111ajem.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je uzrokovao kaos na zagreba\u010dkom podru\u010dju, mezoskalni konvektivni sustav premje\u0161tao se na istok te je, povremeno mijenjaju\u0107i intenzitet, sli\u010dnom \u017eestinom zahvatio jo\u0161 brojne gradove poput Gradi\u0161ta i Slavonskog Broda. Dok je na GMP Gradi\u0161te vjetar sru\u0161io stup s osjetnicima brzine i smjera vjetra, pa je do\u0161lo do prekida u mjerenjima, na lokaciji GMP Slavonski Brod zabilje\u017eeno je u 17.00 \u010dak 118,4 km\/h. Preliminarni rezultati pokazuju da je mogu\u0107e da se radi i o apsolutnom maksimumu udara vjetra za ovu lokaciju, \u0161to treba dodatno potvrditi kada podaci pro\u0111u sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije. U razdoblju od 2000. godine do danas, najve\u0107i iznos od 109.4 km\/h udar vjetra je na lokaciji GMP Slavonski Brod dosegnuo u kolovozu 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Sru\u0161en stup anemometra RC Gradi\u0161te kod \u017dupanje<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati u budu\u0107nosti?<\/h4>\n\n\n\n

Prema rezultatima opa\u017eenih trendova<\/a>\n u Hrvatskoj uo\u010deno je zagrijavanje u svim godi\u0161njim dobima, osobito u \ntoplom dijelu godine (prolje\u0107e i ljeto). Zagrijavanje se o\u010dituje u \nporastu svih temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i \nno\u0107i, duljini toplih razdoblja i sl. Promjene u oborinskom re\u017eimu \nukazuju na zna\u010dajno osu\u0161enje u ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu te \njasan porast jesenskih koli\u010dina oborine u cijeloj zemlji. Ljetni trend \nsmanjenja oborine je popra\u0107en i pove\u0107anjem intenziteta satnih i \nvi\u0161esatnih godi\u0161njih maksimuma koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj \nuglavnom javljaju u ljetnim mjesecima. Zna\u010dajnija intenzifikacija \noborine od druge polovine pro\u0161log stolje\u0107a uo\u010dena je u sredi\u0161njoj \nunutra\u0161njosti i u Istri i to za trajanja oborine od 6 h do 24 h. Nedavno\n je u znanstvenoj zajednici definiran set satnih indeksa oborinskih \nekstrema koji daju uvid u u\u010destalost i intenzitet kratkotrajnih \noborina. Ti indeksi \u0107e omogu\u0107iti me\u0111usobno usporedive analize promjena \nkratkotrajnih ekstrema koje nisu jo\u0161 detaljno istra\u017eene, a trenutno su i\n u fokusu istra\u017eivanja u DHMZ-u.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja zagrijava br\u017ee od \nostatka svijeta. O\u010dekuje se rast godi\u0161njih i sezonskih temperatura zraka\n u cijeloj zemlji i u budu\u0107nosti. Najve\u0107i se porast o\u010dekuje ljeti, uz \npove\u0107an broj dana s visokim dnevnim, ali i no\u0107nim temperaturama, \ndugotrajnije i intenzivnije toplinske valove. Najve\u0107a promjena u \noborinskom re\u017eimu o\u010dekuje se tako\u0111er ljeti uz manjak oborine u cijeloj \nHrvatskoj, a najvi\u0161e uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina \nmo\u017ee porasti u odnosu na koli\u010dine koje su zabilje\u017eene u razdoblju 1981. \u2013\n 2010. Projekcije pokazuju da se o\u010dekuje dulji niz uzastopno su\u0161nih dana\n ljeti te njihovo skra\u0107ivanje zimi. Sukladno tome, skratit \u0107e se niz \nki\u0161nih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet \noborine bit \u0107e ve\u0107i, \u0161to zna\u010di da mo\u017eemo o\u010dekivati izra\u017eenije oborine u \nkratkom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m pokazuju veliku promjenljivost (i nepouzdanost) u signalu klimatske promjene. Na godi\u0161njoj razini, promjene su zanemarive, uglavnom u rasponu od \u20131 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske. <\/p>\n\n\n\n

Visoke temperature zraka, velika vla\u017enost i nestabilnost u atmosferi\n osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu ja\u010dine i smjera \nvjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka. Atmosfera je danas \nzagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 \u00b0C i mo\u017ee \nsadr\u017eavati vi\u0161e vlage. Svaki stupanj porasta temperature zna\u010di 6-7 % \nvi\u0161e vlage. Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima (kao \n\u0161to smo imali proteklih dana) izvor za razvoj nestabilnosti i ve\u0107e \nkoli\u010dine oborine. U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja mo\u017eemo \no\u010dekivati \u010de\u0161\u0107e oluje.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grmljavinsko nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4783,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[50,77,96,51],"class_list":["post-4781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska","tag-dhmz","tag-hrvatska","tag-nevrijeme","tag-priopcenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4781"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4784,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4781\/revisions\/4784"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}