{"id":4677,"date":"2023-06-26T12:19:59","date_gmt":"2023-06-26T10:19:59","guid":{"rendered":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/?p=4677"},"modified":"2023-06-26T12:20:00","modified_gmt":"2023-06-26T10:20:00","slug":"postojeca-obrana-od-tuce-je-neucinkovita-neisplativa-i-potencijalno-stetna-za-okolis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/2023\/06\/26\/postojeca-obrana-od-tuce-je-neucinkovita-neisplativa-i-potencijalno-stetna-za-okolis\/","title":{"rendered":"Postoje\u0107a obrana od tu\u010de je neu\u010dinkovita, neisplativa i potencijalno \u0161tetna za okoli\u0161"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako se u javnosti javljaju razli\u010dita stajali\u0161ta oko operativne obrane  od tu\u010de, valja naglasiti kako u znanstvenoj zajednici te u <a href=\"https:\/\/public.wmo.int\/en\">Svjetskoj meteorolo\u0161koj organizaciji<\/a>  postoji jasan i jedinstven stav: ne postoji niti jedan znanstveno  utemeljeni dokaz uspje\u0161nosti i u\u010dinkovitosti obrane od tu\u010de. Metode koje  nemaju \u010dvrsta upori\u0161ta u znanosti i koje nije mogu\u0107e nedvojbeno  dokazati ne treba operativno provoditi u praksi, a pogotovo to nije  du\u017enost nacionalne meteorolo\u0161ke i hidrolo\u0161ke slu\u017ebe stoga to niti nije  praksa u zemljama \u010dlanicama EU, oglasio se danas <a href=\"https:\/\/meteo.hr\/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&amp;param=objave&amp;el=zanimljivosti&amp;daj=zn26062023#podn3\">DHMZ<\/a> s priop\u0107enjem i naveo  da je osnovna zada\u0107a i uloga DHMZ-a motrenje stanja atmosfere, izrada  procjene rizika od pojedina\u010dnih vremenskih nepogoda te razvoj sustava za  prognozu i upozorenja na olujna nevremena i druge ekstremne vremenske  doga\u0111aje. Priop\u0107enje je vezano za sve u\u010destalije prozivke gra\u0111ana i politi\u010dara sa ugro\u017eenih podru\u010dja sjeverozapadnog dijela zemlje koje i ove godine trpi velike \u0161tete uzrokovane olujnim sustavima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je tu\u010da i kako nastaje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Tu\u010da je kruta oborina sastavljena od zrna tu\u010de (mje\u0161avina leda, vode i  zraka), pojedina\u010dnih ili slijepljenih u ve\u0107e gromade leda koja nastaje  isklju\u010divo u vrlo intenzivnim grmljavinskim visoko razvijenim i vlagom  bogatim kumulonimbusnim (Cb) oblacima. Tu\u010da nastaje kada su \u010destice leda  odnosno ledene jezgre no\u0161ene jakim uzlaznim i silaznim strujama u  debelim slojevima Cb oblaka te pritom stvaraju nove, vi\u0161e ili manje,  koncentri\u010dne slojeve leda (slika 1.) Tek kada te\u017eina zrna nadvlada  ja\u010dinu uzlazne struje, zrna tu\u010de ispadaju iz oblaka. Tu\u010da pada u obliku  pljuska iz Cb  pri dugotrajnoj grmljavini i zajedno s ki\u0161nim pljuskom,  naj\u010de\u0161\u0107e u prolje\u0107e i ljeto u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri te u  hladnom dijelu godine u ju\u017enoj Hrvatskoj.  <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koncept obrane od tu\u010de  &#8211; zasijavanje oblaka <\/h3>\n\n\n\n<p>Obrana od tu\u010de koja se temelji na konceptu zasijavanja oblaka polazi  od znanstvenog koncepta suzbijanja tu\u010de umjetnim stvaranjem puno ve\u0107eg  broja zametaka leda u prirodnom oblaku nego \u0161to bi se to stvorilo  prirodnim putem. Uvo\u0111enje velikog broja umjetnih jezgri kondenzacije,  istovremeno kada se stvaraju i prirodne jezgre, prema teoriji aktualne  obrane od tu\u010de, trebalo bi rezultirati zrnima tu\u010de puno manje veli\u010dine  koja bi se pri padanju otopila ili na zemlju pala kao krupne kapi ki\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>Srebrov jodid je kemijski reagens koji se naj\u010de\u0161\u0107e korist u umjetnom  djelovanju na vrijeme te ima kristalnu strukturu sli\u010dnu ledu, a u oblak  se unosi uz pomo\u0107 aviona, raketa ili prizemnih generatora.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je naglasiti kako se radi o hipotezi za koju do danas nije dana znanstvena opravdanost. <\/p>\n\n\n\n<p>Naime, unato\u010d zna\u010dajnom napretku meteorolo\u0161ke znanosti, pogotovo u \nposljednjih 40tak godina otkada je rast gotovo eksponencijalan \nzahvaljuju\u0107i razvoju tehnologije, jedno jo\u0161 uvijek mlado podru\u010dje je \nmikrofizika i dinamika oblaka. Stoga je razvoj olujnih Cb oblaka jo\u0161 \nuvijek te\u017ee predvidiv te ga nije mogu\u0107e uvijek s dovoljnom sigurno\u0161\u0107u \nprognozirati numeri\u010dkim modelima za prognozu vremena.<\/p>\n\n\n\n<p>Utjecaj jezgara zale\u0111ivanja na pothla\u0111ene kapljice vode u\u010dinkovito \ndjeluje u mirnim, slojevitim oblacima, dok za olujne Cb oblake nema \nuvjerljivih dokaza da uno\u0161enje jezgre zale\u0111ivanja uzrokuje smanjenje \nzrna tu\u010de na tlu. Tu\u010donosno olujni sustavi su sustavi velike energije i \njo\u0161 uvijek nije prona\u0111ena metoda kojom bi se ta energija u\u010dinkovito \nmogla zaustaviti ili usmjeriti. Pritom se ne smije zaboraviti kako \ndjelovanje na tako slo\u017een i dinami\u010dan sustav bez kontrole potencijalno \nmo\u017ee uzrokovati dodatnu i dugotrajnu \u0161tetu ve\u0107u nego u slu\u010daju bez \nzasijavanja oblaka srebrovim jodidom. <\/p>\n\n\n\n<p>Iskustvo provo\u0111enja operativne obrane od tu\u010de tijekom vi\u0161e desetlje\u0107a\n pokazalo je tako\u0111er kako na formirani tu\u010donosno opasni oblak treba \nprostorno i vremenski kontinuirano djelovati tijekom njegovog cijelog \n\u017eivotnog vijeka. Kako danas sve susjedne dr\u017eave ne primjenjuju obranu od\n tu\u010de u ovom obliku, zasijavanje oblaka u kojima je tu\u010da ve\u0107 formirana \npostaje potpuno beskorisno. Kod primjene generatora najve\u0107i je problem \nnepoznavanje podatka o postotku reagensa koji stvarno ulazi u oblak. <\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako se u javnosti javljaju razli\u010dita stajali\u0161ta oko operativne obrane od tu\u010de, valja naglasiti kako&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4678,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[50,358,207,51,386,95],"class_list":["post-4677","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska","tag-dhmz","tag-grmljavinsko-nevrijeme","tag-klimatske-promjene","tag-priopcenje","tag-protugradna-obrana","tag-tuca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4677"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4677\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4679,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4677\/revisions\/4679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}