![\"\"](\"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pr21042023_1-1024x572.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\nKlju\u010dni rezultati izvje\u0161\u0107a<\/h4>\n\n\n\nI. Klimatski pokazatelji<\/h4>\n\n\n\n
Srednja globalna temperatura<\/strong> u 2022. bila je 1,15 \u00b0C\n [1,02 \u00b0C , 1,28 \u00b0C] iznad prosjeka referentnog razdoblja 1850. \u2013 1900. \nGodine od 2015. do 2022. bile su osam najtoplijih godina prema \ninstrumentalnom mjerenju od 1850. Godina 2022. bila je peta ili \u0161esta \nnajtoplija godina unato\u010d tri uzastopne godine hla\u0111enja zbog La Ni\u00f1e \n(takva trostruka La Ni\u00f1a dogodila se samo tri puta u posljednjih 50 \ngodina).<\/p>\n\n\n\n Koncentracije stakleni\u010dkih plinova.<\/strong> Koncentracije \ntriju glavnih stakleni\u010dkih plinova (ugljikova dioksida, metana i \ndu\u0161ikova oksida) dosegnule su rekordne razine tijekom 2021., posljednje \ngodine za koju su dostupne konsolidirane globalne vrijednosti \n(1984.-2021.). Godi\u0161nji porast koncentracija metana od 2020. do 2021. \nbio je najvi\u0161i otkada postoje mjerenja. Podaci stvarnog vremena sa \nspecifi\u010dnih lokacija pokazuju da su razine triju stakleni\u010dkih plinova \nnastavile rasti tijekom 2022. <\/p>\n\n\n\n Ledenjaci.<\/strong> Referentni ledenjaci za koje postoje \ndugoro\u010dna motrenja pogo\u0111eni su promjenom prosje\u010dne debljine od preko – \n1,3 m izme\u0111u listopada 2021. i listopada 2022. Ovaj je gubitak mnogo \nve\u0107i od prosjeka u posljednjem desetlje\u0107u. \u0160est od deset godina s \nnajnegativnijom zabilje\u017eenom ravnote\u017eom mase (1950. \u2013 2022.) pojavile su\n se od 2015. Ukupni gubitak debljine od 1970. iznosi gotovo 30 m. \n Morski led na Antarktici<\/strong> pao je 25. velja\u010de 2022. na 1,92 milijuna km2<\/sup>, najni\u017eu razinu zabilje\u017eenu i gotovo 1 milijun km\u00b2 ispod dugoro\u010dnog prosjeka (1991.-2020.). U ostatku godine stalno je bio ispod prosjeka, s rekordno niskim razinama u lipnju i srpnju. <\/p>\n\n\n\n Sadr\u017eaj topline u oceanu<\/strong> dosegao je novu opa\u017eenu \nrekordnu razinu 2022. Oko 90 % energije zarobljene u klimatskom sustavu \nstakleni\u010dkim plinovima odlazi u ocean, donekle ubla\u017eavaju\u0107i \u010dak i ve\u0107a \npove\u0107anja temperature, ali predstavljaju\u0107i rizike za morske ekosustave. \nStope zagrijavanja oceana bile su posebno visoke u posljednja dva \ndesetlje\u0107a. Unato\u010d stalnim uvjetima La Ni\u00f1e, 58 % povr\u0161ine oceana \ndo\u017eivjelo je barem jedan morski toplinski val tijekom 2022.<\/p>\n\n\n\n Globalna srednja razina mora<\/strong> nastavila je rasti \ntijekom 2022. godine, dosegnuv\u0161i novu rekordnu visinu prema zapisu \nsatelitskog visinomjera (1993. \u2013 2022.). Stopa rasta globalne srednje \nrazine mora udvostru\u010dila se izme\u0111u prvog desetlje\u0107a satelitskog mjerenja\n (1993. \u2013 2002., 2,27 mm\/god i posljednjeg (2013. \u2013 2022., 4,62 mm\/god).\n \n Zakiseljavanje oceana:<\/strong> CO2<\/sub> reagira s \nmorskom vodom i smanjuje njezin pH, odnossno dolazi do zakiseljavanjem \noceana, koje je prijetnja organizmima i procesima ekosustava. \u0160esto \nizvje\u0161\u0107e IPCC-a zaklju\u010dilo je Postoji vrlo visoka pouzdanost da je \npH na povr\u0161ini otvorenog oceana sada na najni\u017eoj vrijednosti na kojoj je\n bila u posljednjih 26 tisu\u0107a godina i sada\u0161nje stope promjene \nvrijednosti pH nisu od tada zabilje\u017eene<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Zakiseljavanje oceana:<\/strong> CO2<\/sub> reagira s morskom vodom i smanjuje njezin pH, odnossno dolazi do zakiseljavanjem oceana, koje je prijetnja organizmima i procesima ekosustava. \u0160esto izvje\u0161\u0107e IPCC-a zaklju\u010dilo je Postoji vrlo visoka pouzdanost da je pH na povr\u0161ini otvorenog oceana sada na najni\u017eoj vrijednosti na kojoj je bila u posljednjih 26 tisu\u0107a godina i sada\u0161nje stope promjene vrijednosti pH nisu od tada zabilje\u017eene<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Su\u0161a je zahvatila isto\u010dnu Afriku.<\/strong> Koli\u010dine ki\u0161e bile\n su ispod prosjeka u pet uzastopnih ki\u0161nih sezona, \u0161to je najdu\u017ei takav \nniz u 40 godina. Od sije\u010dnja 2023. procijenjeno je da se vi\u0161e od 20 \nmilijuna ljudi suo\u010dilo s akutnim nedostatkom hrane u cijeloj regiji, pod\n utjecajem su\u0161e i drugih \u0161okova.<\/p>\n\n\n\n Rekordna ki\u0161a<\/strong> u srpnju i kolovozu dovela je do \nvelikih poplava u Pakistanu. Bilo je vi\u0161e od 1700 smrtnih slu\u010dajeva, a \n33 milijuna ljudi bilo je njome pogo\u0111eno, dok je gotovo 8 milijuna ljudi\n raseljeno. Ukupna \u0161teta i ekonomski gubici procijenjeni su na 30 \nmilijardi ameri\u010dkih dolara. Pro\u0161logodi\u0161nji srpanj (181 % iznad normale) i\n kolovoz (243 % iznad normale) bili su najki\u0161ovitiji otkada postoje \nmjerenja na nacionalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n Rekordni toplinski valovi<\/strong> zahvatili su Europu \ntijekom ljeta. U nekim je podru\u010djima ekstremna vru\u0107ina bila povezana s \niznimno suhim uvjetima. Prekomjeran broj smrtnih slu\u010dajeva povezanih s \nvru\u0107inom u Europi prema\u0161io je ukupno 15 000 u \u0160panjolskoj, Njema\u010dkoj, \nVelikoj Britaniji, Francuskoj i Portugalu.\n Nesigurnost hrane:<\/strong> Od 2021. godine 2,3 milijarde \nljudi suo\u010davalo se s nedostatkom hrane, od \u010dega se 924 milijuna ljudi \nsuo\u010dilo s ozbiljnom nesigurno\u0161\u0107u hrane. Predvi\u0111alo se da je 767,9 \nmilijuna ljudi bilo suo\u010deno s pothranjeno\u0161\u0107u tijekom 2021., \u0161to je 9,8 %\n svjetske populacije. Polovica ih je u Aziji, a jedna tre\u0107ina u Africi.\n Raseljenost:<\/strong> U Somaliji je gotovo 1,2 milijuna ljudi\n postalo interno raseljeno zbog katastrofalnih u\u010dinaka su\u0161e na \u017eivote \nstoke i poljoprivrede te gladi tijekom godine, od kojih je vi\u0161e od 60 \n000 ljudi oti\u0161lo u Etiopiju i Keniju tijekom istog razdoblja. Istodobno,\n Somalija je ugostila gotovo 35 000 izbjeglica i tra\u017eitelja azila u \npodru\u010djima pogo\u0111enim su\u0161om. Dodatnih 512 000 internih raseljavanja \npovezanih sa su\u0161om zabilje\u017eeno je u Etiopiji.\n Okoli\u0161:<\/strong> Klimatske promjene imaju va\u017ene posljedice za\n ekosustave i okoli\u0161. Na primjer, nedavna procjena usmjerena na \njedinstveno visoko podru\u010dje oko Tibetanske visoravni, najve\u0107eg skladi\u0161ta\n snijega i leda izvan Arktika i Antarktika, pokazala je da globalno \nzatopljenje uzrokuje \u0161irenje umjerene zone.\n
Europske Alpe oborile su rekorde u otapanju ledenjaka zbog \nkombinacije malih koli\u010dina zimskog snijega, prodora saharske pra\u0161ine u \no\u017eujku 2022. i toplinskih valova izme\u0111u svibnja i po\u010detka rujna.\n
U \u0160vicarskoj je 6 % volumena ledenja\u010dkog leda izgubljeno izme\u0111u \n2021. i 2022. \u2013 i jedna tre\u0107ina izme\u0111u 2001. i 2022. Prvi put u \npovijesti nijedan snijeg nije pre\u017eivio<\/em> ljetnu sezonu otapanja \u010dak\n ni na najvi\u0161im mjernim mjestima, a time ni nakupljanje svje\u017eeg leda. \n\u0160vicarski meteorolo\u0161ki balon zabilje\u017eio je 0 \u00b0C na visini od 5 184 m 25.\n srpnja, \u0161to je najve\u0107a zabilje\u017eena linija nula stupnjeva u 69-godi\u0161njem\n rekordu i tek drugi put da je visina linije nula stupnjeva prema\u0161ila 5 \n000 m (16 404 ft). Na vrhu Mont Blanc zabilje\u017eene su nove rekordne \ntemperature.\n
Mjerenja na ledenjacima u visokim planinama Azije, zapadnoj \nSjevernoj Americi, Ju\u017enoj Americi i dijelovima Arktika tako\u0111er otkrivaju\n zna\u010dajne gubitke mase ledenjaka. Na Islandu i u sjevernoj Norve\u0161koj \ndo\u0161lo je do odre\u0111enog pove\u0107anja mase povezane s koli\u010dinama oborine ve\u0107im\n od prosjeka i relativno hladnim ljetom.\n
Prema IPCC-u, ledenjaci su globalno izgubili vi\u0161e od 6 000 Gt leda u\n razdoblju od 1993. do 2019. godine. To predstavlja ekvivalentnu \nkoli\u010dinu vode od 75 jezera veli\u010dine \u017denevskog jezera, najve\u0107eg jezera u \nzapadnoj Europi.\n
Grenlandska ledena plo\u010da zavr\u0161ila je s negativnom ukupnom bilancom mase 26. godinu zaredom.\n<\/p>\n\n\n\n
Arkti\u010dki morski led u rujnu na kraju ljetnog topljenja povezan je s 11. najni\u017eom mjese\u010dnom minimalnom koli\u010dinom leda u satelitskom zapisu. <\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/pr21042023_2.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
U razdoblju 2005. \u2013 2019. ukupni gubitak leda na kopnu s ledenjaka, \nna Grenlandu i Antarktici doprinio je 36 % porastu srednje globalne \nrazina mora, dok je zagrijavanje oceana (termalnom ekspanzijom) \ndoprinijelo 55 %. Varijacije u kopnenoj pohrani vode doprinijele su 10 \n%. \n <\/p>\n\n\n\nII. Socioekonomski i okoli\u0161ni u\u010dinci<\/h4>\n\n\n\n
Kina je imala najopse\u017eniji i najdugotrajniji toplinski val od \npo\u010detka nacionalnih mjerenja, koji se protezao od sredine lipnja do \nkraja kolovoza te je rezultirao najtoplijim ljetom \u0161to je zabilje\u017eeno s \nrazlikom od vi\u0161e od 0,5 \u00b0C. To je ujedno bilo i drugo najsu\u0161nije ljeto u\n povijesti.\n <\/p>\n\n\n\n
Toplinski valovi u predmonsunskoj sezoni 2022. u Indiji i Pakistanu \nuzrokovali su pad prinosa usjeva. To je, u kombinaciji sa zabranom \nizvoza p\u0161enice i ograni\u010denjima izvoza ri\u017ee u Indiji nakon po\u010detka sukoba\n u Ukrajini, ugrozilo dostupnost, pristup i stabilnost osnovnih \nnamirnica na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima hrane i predstavljalo velike rizike \nza zemlje koje su ve\u0107 pogo\u0111ene nesta\u0161icom osnovnih namirnica.\n<\/p>\n\n\n\n
Poplave u Pakistanu pogodile su oko 33 milijuna ljudi, uklju\u010duju\u0107i \noko 800 000 afganistanskih izbjeglica smje\u0161tenih u pogo\u0111enim podru\u010djima.\n Do listopada je oko 8 milijuna ljudi interno raseljeno zbog poplava, a \noko 585 000 sklonilo se na mjestima za pomo\u0107.\n<\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene tako\u0111er utje\u010du na periodi\u010dke doga\u0111aje u prirodi, \nkao \u0161to je cvjetanje drve\u0107a ili migriranje ptica. Na primjer, cvjetanje \ntre\u0161njinog cvijeta u Japanu bilje\u017ei se od 801. godine i pomaknuto je na \nranije datume od kasnog devetnaestog stolje\u0107a zbog u\u010dinaka klimatskih \npromjena i urbanog razvoja. Tijekom 2021. datum pune cvatnje bio je 26. \no\u017eujka, najranije zabilje\u017een u vi\u0161e od 1200 godina. U 2022. datum \ncvatnje bio je 1. travnja.\n
Ne reagiraju sve vrste u ekosustavu na iste klimatske utjecaje ili \nistom brzinom. Na primjer, vrijeme proljetnog dolaska 117 europskih \nmigratornih vrsta ptica tijekom pet desetlje\u0107a pokazuje sve ve\u0107e razine \nneuskla\u0111enosti s drugim proljetnim doga\u0111ajima, kao \u0161to su listanje i let\n insekata, koji su va\u017eni za pre\u017eivljavanje ptica. Takve su \nneuskla\u0111enosti vjerojatno pridonijele smanjenju populacije nekih \nmigrantskih vrsta, osobito onih koje prezimljavaju u supsaharskoj \nAfrici.\n<\/p>\n\n\n\n