{"id":4305,"date":"2024-04-15T21:50:51","date_gmt":"2024-04-15T19:50:51","guid":{"rendered":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/?p=4305"},"modified":"2024-04-16T05:50:20","modified_gmt":"2024-04-16T03:50:20","slug":"tragedija-titanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/2024\/04\/15\/tragedija-titanica\/","title":{"rendered":"Tragedija Titanica"},"content":{"rendered":"\n

Na dana\u0161nji dan, u nedjelju 14.04.1912 u 23:40h po lokalnom vremenu, odnosno u 3:40h po srednjoeuropskom vremenu, najve\u0107i putni\u010dki brod tog vremena, R.M.S. Titanic udario je u ledeni brijeg \u010dime je otpo\u010dela agonija za 2.227 putnika i \u010dlanova posade koja je poslije 2h i 20 minuta zavr\u0161ena njegovim potonu\u0107em u hladnom vodama sjevernog Atlantika, odnijev\u0161i sa sobom na dno 1.517 ljudskih \u017eivota….<\/p>\n\n\n\n

Titanic,\npoznat jo\u0161 kao i RMS Titanic i SS Titanic nije bio jedini planski brod\nkoji se trebao izgraditi i uzeti pridjev najve\u0107eg broda na svijetu. Uz\nsamu gradnju Titanica, gradila su se jo\u0161 dva broda Olympic i Gigantic,\nkasnije preimenovan u Britannic.<\/p>\n\n\n\n

Nakon nekoliko mjeseci dogovaranja, napokon je dogovorena kona\u010dna suradnja za izgradnju tri broda. Sva tri broda nisu bili obi\u010dni brodovi, svojom veli\u010dinom trebali su pokazati sav luksuz, mo\u0107 i snagu svih onih koji \u0107e se koristiti njima u svrhu putovanja ili prijevoza stvari.<\/p>\n\n\n\n

Gradnja Titanica zapo\u010dela je 31. o\u017eujka 1909.godine i trebalo je oko tri godine da ovaj gigantski brod bude zavr\u0161en. To\u010dnije 31.5.1911. godine zavr\u0161ena je kompletna gradnja. Taj dan pamtit \u0107e se kao veliki doga\u0111aj, jer sam zavr\u0161etak gradnje pratilo je preko 100 000 ljudi, koji nikada u svome \u017eivotu nisu imali priliku vidjeti ovako veliki brod. Titanic je bio duga\u010dak to\u010dno 269 metara, dok je bio \u0161irok oko 28 metara. <\/p>\n\n\n\n

Nakon\n\u0161to je Titanic predstavljen javnosti u svojoj punoj veli\u010dini,\nslijede\u0107ih 10 mjeseci krenulo je opremanje broda, kako poku\u0107stvom i\nostalim luksuzom, tako i motorima i ostalim dijelovima potrebnim kako bi\nbrod bio pokretan. S teretom Titanic je te\u017eio oko 52 000 tona.<\/p>\n\n\n\n

Veliki\nizazov za brod ovolike veli\u010dine bila je brzina. U to vrijeme izgradnje,\nbrzina se jako cijenila i donosila je veliku slavu onima koji bi\noborili rekorde, \u0161to je bio i slu\u010daj s Titanicom. Brod je mogao ploviti\nnajve\u0107om brzinom od 25 \u010dvorova, \u0161to je za brod njegove veli\u010dine bilo\njako brzo.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Titanic je i prije same plovidbe postao velika zvijezda, a novinari i krit\u010dari koji su pratili gradnju broda, ve\u0107 su mu dodijelili pridjev “Nepotopivi”.<\/p>\n\n\n\n

U\nbrod je ugra\u0111ena najnaprednija tehnologija toga doba, koja je samo\npridonosila tome da se brod proglasi najsigurnijim na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije\npitanje oko gradnje samog broda, bilo je koliko vodootpornih pregrada\nugraditi u sam brod? Na kraju je dogovoreno da \u0107e biti ugra\u0111eno 15\npregrada, najvi\u0161e do sada, zbog \u010dega je i dobio gore spomenuti pridjev –\nnepotopivi.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Paralelno\nuz gradnju Titanica, gradio se i brod Olympica. Ovaj brod mnogi su\nprozvali samim blizancem Titanica, dok je u stvarnosti bio malo\ndruga\u010diji od Titanica. Titanic je od Olympica bio du\u017ei oko pola metra, a\nkao i luksuzniji brod od njega, imao je vi\u0161e barova, saloona, \u0161to ga je\nna kraju i u\u010dinilo te\u017eim oko tone.<\/p>\n\n\n\n

Od\nprvog dana pratila ga je nesre\u0107a, odnosno 14 godina prije potonu\u0107a\n“Titanica”, Morgan Robertson napisao je knjigu “The Wreck of Titan”\n(Titanov brodolom) u kojoj kao da je predvidio tragi\u010dnu sudbinu toga\nbroda. <\/p>\n\n\n\n

2.\ntravnja 1912 izvedena je Titanicova probna vo\u017enja koja je trajala vi\u0161e\nod 8 sati na kojoj je brod zamalo do\u017eivio prevrtanje. Nakon probne\nvo\u017enje Titanic se vratio u Belfast te istog dana u 20:00h krenuo put\nSouthamptona, u svoju mati\u010dnu luku iz koje \u0107e osam dana kasnije\nisploviti na svoje prvo i posljednje putovanje.<\/p>\n\n\n\n

Putovanje je prema planu trebalo trajati ukupno 5 punih dana. Od 10.4 – 15.4. 1912.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Predvi\u0111ena stajali\u0161ta u planu putovanja bila su u Cherbourgu u Francuskoj te u tada\u0161njem Queenstownu u Irskoj.<\/p>\n\n\n\n

Osim\nprijevoza bogatih i slavnih (u tre\u0107em razredu i siroma\u0161nih), Titanic je\nimao i druge zada\u0107e. Najvi\u0161e se koristio za prijevoz ameri\u010dke i\nbritanske po\u0161te, tako je i dobio prefiks u nazivu RMS, \u0161to zna\u010di Royal\nMail Ship.<\/p>\n\n\n\n

10.4.1912\nu 12:00h R.M.S. Titanic je isplovio iz luke Southampton, te nakon\nstajanja u jo\u0161 dvije luke zaplovio pu\u010dinom Atlantika sa 2.227 putnika i\n\u010dlanova posade. Nesre\u0107a je i na po\u010detku putovanja pratila Titanica. U\nstrojarnici je do\u0161lo do po\u017eara kojeg su \u010dlanovi posade cijelo vrijeme\npreostalog putovanja kontrolirali ali ne i ugasili.<\/p>\n\n\n\n

Travanj je te godine u Europi prema bilje\u0161kama iz tog doba bio izuzetno suh i hladan. Nad Atlantikom je vladalo polje visokog tlaka koje je donosilo vedro i tiho vrijeme, i za to doba godine miran Atlantik.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Sinopti\u010dka karta 14.04.1912.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Vrijeme je prva tri dana Titanica poslu\u017eilo. Zadr\u017eavalo se prete\u017eno vedro i tiho vrijeme, s iznimkom jednog kra\u0107eg perioda od 10 minuta kada se brod na\u0161ao u magli. 4 i posljednjeg dana putovanja Titanic je pro\u0161la suha i hladna fronta koja je nadirala prema brodu iz pravca Kanade. Temperatura se sa 6\u00b0C te no\u0107i spustila do to\u010dke smrzavanja, a osjet hladno\u0107e poja\u010davao je hladan sjeverozapadni vjetar koji je usmjerio ledeno polje i po\u010deo ga pribli\u017eavati samome brodu. <\/p>\n\n\n\n

Temperatura\nse u trenutku udara broda u ledeni brijeg kretala oko -4\u00b0C, dok je\ntemperatura morske vode bila oko -2\u00b0C. Bila je potpuno vedra no\u0107 bez\nmjeseca \u0161to je uz mirno more smanjivalo mogu\u0107nost za pravovremeno\nprimje\u010divanje ledenog brijega.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom\ncijelog putovanja Titanic je dobivao upozorenja o pojavi leda sa vi\u0161e\ntrgova\u010dkih i teretnih brodova ali to nije sputalo kapetana da donese\nodluku o promjeni rute broda i time izbjegne ovo opasno podru\u010dje, a sve\nsa ciljem da ve\u0107 na svome prvome putovanju osvoji plavu vrpcu kao\nnajbr\u017ei brod koji je doplovio iz Europe u Ameriku.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost\nte kobne ve\u010deri sve se urotilo protiv Titanica. Osmatra\u010di koji nisu\nbili opremljeni dalekozorima, nisu primjetili ledeni brijeg na vrijeme i\nbrod nije uspio pravovremeno izbje\u0107i opasnost ve\u0107 je u 23:40h po\nlokalnom vremenu, 640km od Kanadske obale udario desnom stranom broda u\nledeni brijeg.<\/p>\n\n\n\n

Pregledom\nbroda utvr\u0111eno je o\u0161te\u0107enje i plavljenje 5 vodonepropusnih komora broda\nkoje su zna\u010dile da brodu nema spasa, te je krenuto sa evakuacijom\nputnika i posade sa broda.<\/p>\n\n\n\n

U 2:20h po lokalnom vremenu nakon \u0161to se brod prethodno prepolovio na dva dijela, potonuo je na dubinu od oko 4000m.<\/p>\n\n\n\n

Titanic\nje nakon sudara poslao poziv u pomo\u0107, a prvi brod koji je stigao u\npomo\u0107 bio je Carpathia, putni\u010dki brod koji je plovio na liniji izme\u0111u\nNew Yorka i Rijeke, i ve\u0107i dio posade sa\u010dinjavali su Hrvati. <\/p>\n\n\n\n

Od\nsvih putnika i \u010dlanova posade pre\u017eivjelo je samo 706 osoba. Poginulo\nili utopilo ih se 1.517, od toga 1.360 mu\u0161karaca i i 157 \u017eena i djece.\nMe\u0111u njima i 27 Hrvata od ukupno 30 koliko ih je bilo na brodu. Iz mora\nje izvu\u010deno samo 7 \u017eivih, me\u0111u njima i \u0161ef kuhinje za kojega se ve\u017ee\nanegdota da ga je na \u017eivotu u hladnom moru 2 sata odr\u017ealo jedino velike\nkoli\u010dine alkohola koje je te ve\u010deri ispio prije samoga potapanja\nbroda…<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Danas\nnakon mnogo godina od potapanja Titanica utvrdile su se mnoge gre\u0161ke\nprilikom izgradnje broda, te samim upravljanjem i zapovjedanjem broda.\nPrilikom gradnje broda radi u\u0161tede koristile su se umjesto \u010deli\u010dnih,\nzakovice od \u017eeljeza koje su mnogo slabije i samim pucanjem prilikom\nudara u ledeni brijeg izazvale puno ve\u0107u rupu na trupu broda. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er\nutvr\u0111eno je da bi bilo bolje da se nije poku\u0161alo sa izbjegavanjem\nbrijega jer bi se direktnim udarom u njega prouzro\u010dila manja \u0161teta jer\nje na pramcu brod dodatno poja\u010dan te bi do\u0161lo do plavljenja samo jedne\nvodonepropune komore broda. <\/p>\n\n\n\n

Sustavno\nsu se zanemarivale obavijesti i upozorenja o pojavi ledenog polja na\nruti kojom je brod plovio te nije se pristupilo izbjegavanju tog\npodru\u010dja. Tako\u0111er brod je samo posjedovao bijele signalne rakete za\nosvjetljivanje, ne i crvene koje bi ozna\u010davale poziv u pomo\u0107. Brod je\nzbog mi\u0161ljenja da je nepotopiv imao nedovoljno spasila\u010dkih brodova…<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er\nspletom razli\u010ditih okolnosti u podru\u010dju oko broda je bilo bli\u017eih\nbrodova koji su mogli pristupiti spa\u0161avanju. Me\u0111u njima je bio i brod\nCalifornian za koje se tek nakon otkri\u0107a samog mjesta potonu\u0107a utvrdilo\nda nije mogao fizi\u010dki na toj udaljenosti vidjeti svijetle\u0107e rakete. U\nistrazi se utvrdilo da je u tom podru\u010dju bio jo\u0161 jedan brod, fantom, ali\ntek nakon mnogo godina  utvrdilo se da je to bio brod kitolovac imena\nSamson koji je u tom podru\u010dju bio u krivolovu te na pojavu svijetle\u0107ih\nraketa pobjegao u pravcu Islanda boje\u0107i se da \u0107e biti uhva\u0107en.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo\nje da se s vremenom pojavila i teorija o zavjeri. Tvrdilo se da toga\nkobnoga dana ustvari nije potonuo Titanic, ve\u0107 Olympic.<\/p>\n\n\n\n

Olympic\nje prije putovanja Titanica imao sudar s krstaricom Hawkw, nakon \u010dega\nje odvu\u010den na remont u brodogradili\u0161te Harlan and Wolff. Te no\u0107i, plo\u010de s\nimenima brodova Titanic i Olympic su zamijenjene. Zbog velike sli\u010dnosti\ns Olympicom, bilo je jako te\u0161ko prepoznati radi li se doista o\nTitanicu, naravno nitko nije sumnjao u takvo ne\u0161to. Titanic kao brod bio\nje osiguran na milijun funti, sada kada gledamo to nije puno, ali tada\nje to bila ogromna svota novaca. Potonu\u0107e samog broda bilo je\nisplanirano u detalje. Na\u017ealost nije trebalo poginuti tako veliki broj\nljudi, ustvari nije trebao poginuti nitko.<\/p>\n\n\n\n

U\nto se po\u010delo vjerovati, jer je bilo poznato da se White Star Line tada\nnalazio u velikim nov\u010danim problemima. Sve je bio dogovor J.B. Ismaya i\nJ. Pirriea. Brod Californian je \u010dekao Titanica u ledenome pojasu. Sve su\nmaskirali da izgleda, kao da je slu\u010dajno zapeo u ledenom pojasu. Svaki i\nnajmanji detalj je unaprijed dogovoren. Posada Titanica, klela se u\n\u017eivot da je u daljini doista bio Californian, da su ga vidjeli i\ndozivali, ali nakon toga okre\u0107e se i bje\u017ei s mjesta nesre\u0107e, nakon \u0161to\nsu vidjeli da ni\u0161ta ne ide prema planu.<\/p>\n\n\n\n

S Titanica je poslana i poruka s vapajem za pomo\u0107, ali veza je naglo prekinuta.<\/p>\n\n\n\n

Mjesto gdje je Titanic potonuo, nije istra\u017eivano pune 74 godine. \u0160to zbog nedostatka sofisticiranih ure\u0111aja za pretra\u017eivanje dubokih voda, \u0161to zbog nedostatka novca za tako velike ekspedicije.<\/p>\n\n\n\n

Titanic\nse nalazi na 4000 metara dubine. 1980. godine provedena je prva\nekspedicija, koja je trebala otkriti polo\u017eaj Titanica, ali na\u017ealost\nnjegova to\u010dna lokacije proma\u0161ena je za samo jednu milju, \u0161to je u odnosu\nna Atlanski ocean, jako mali prostor.<\/p>\n\n\n\n

Za\nprvo spu\u0161tanje na Titanic bila je presudna vojna tehnologija, jer je\nameri\u010dka mornarica financirala trotjedno isprobavanje svoje tehnologije.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Olupinu su 1985. g. prona\u0161li Robert D. Ballard i Jean-Louis Michael.<\/ins><\/p>\n\n\n\n

Ovo\nje istra\u017eivanje bilo posve uspje\u0161no jer su ste\u010dena prva saznanja o\nstanju broda. Sada je dokazano da je trup broda prelomljen na dva dijela\n(udaljenost od jednog do drugog je oko 600 metara, krma je ju\u017eno od\npramca), dimnjaci ne stoje uspravno (kako se dotada mislilo), komandnog\nmosta vi\u0161e nema (prilikom tonjenja zbog velike brzine propadanja kroz\n3900 metara, voda je odlomila komade drvene i \u017eeljezne\nkonstrukcije),postoje jo\u0161 jedino neke palubne prostorije.<\/p>\n\n\n\n

Izranjanje predmeta s Titanica po\u010delo je 1987. godine, kada je izva\u0111eno preko 900 predmeta.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a\ni najpoznatija olupina mogla bi za otprilike 20 godina nepovratno\nnestati s dna Atlantika. Samu uzbunu podigli su podvodni istra\u017eiva\u010di\nkoji su godinama posje\u0107ivali ostakte broda na dnu kanadskih voda.\nPrilikom zadnje posjete uo\u010dili su da se hr\u0111a pro\u0161irila i da ukupno jede\noko 300 kilograma \u017eeljeza i da brod polako nestaje. Tomu su pridonijeli i\nlovci na blago i prekomjerno ribarenje.<\/p>\n\n\n\n

Paluba\n\u010dasni\u010dke kabine i jarbol,ve\u0107 su se uru\u0161ili i nestali pod pijeskom, a\nhr\u0111a je opasno zahvatila i pramac broda,\u010duven kao mjesto sa kojeg je\nLeonardo DiCaprio u filmu Jamesa Camerona \u201eTitanic\u201c uzvikivao: \u201eJa sam\nkralj svijeta\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Bilo kako bilo ovaj brod je bio i biti \u0107e vje\u010dna inspiracija za mnoge knjige i filmove koje su pokazale svu ljudsku tragediju te no\u0107i u bespu\u0107ima hladnog Atlantika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dana\u0161nji dan, u nedjelju 14.04.1912 u 23:40h po lokalnom vremenu, odnosno u 3:40h po…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4308,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[523],"tags":[551,550,548,405,549],"class_list":["post-4305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vremepolov","tag-arhiva","tag-na-danapnji-dan","tag-titanic","tag-tragedija","tag-vremeplov"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4305"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4309,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4305\/revisions\/4309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}