{"id":2514,"date":"2022-04-06T10:55:16","date_gmt":"2022-04-06T08:55:16","guid":{"rendered":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/?p=2514"},"modified":"2022-04-06T10:56:29","modified_gmt":"2022-04-06T08:56:29","slug":"dhmz-ekstremno-susan-pocetak-2022-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/2022\/04\/06\/dhmz-ekstremno-susan-pocetak-2022-godine\/","title":{"rendered":"DHMZ: Ekstremno su\u0161an po\u010detak 2022. godine"},"content":{"rendered":"\n

Ova godina zapo\u010dela je prili\u010dno su\u0161no. Nedostatak oborine u posljednja tri mjeseca nepovoljno se odrazio na poljoprivrednu proizvodnju diljem Hrvatske. U mnogim priobalnim krajevima, posebice onima koji nemaju pristup vodi i navodnjavanju, sjetva i sadnja povrtnih kultura bila je zaustavljena, a pove\u0107ana potreba za navodnjavanjem zna\u010dajno je povisila tro\u0161kove proizvodnje. <\/p>\n\n\n\n

Utjecaj su\u0161e na poljoprivredu<\/h4>\n\n\n\n

Su\u0161a uzdu\u017e Jadrana, naro\u010dito u Dalmaciji, bila je ja\u010de izra\u017eena uzimaju\u0107i u obzir druga\u010diju teksturu tla u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske te dodatno isu\u0161ivanje povr\u0161inskog sloja tla tijekom vjetrovitog o\u017eujka (Slika 1). U kontinentalnim predjelima, zbog dugotrajnog otapanja krutih mineralnih gnojiva uslijed nedostatka oborine, usjevi nisu na vrijeme dobili prihranu mineralnim gnojivima te je primije\u0107ena njihova stagnacija uz mjestimi\u010dnu pojavu \u017eu\u0107enja. Vjetar je tako\u0111er pridonio isu\u0161ivanju povr\u0161inskog sloja tla te je proljetna sjetva ve\u0107 bila upitna. Mlade vo\u0107ke zahtijevale su dodatne koli\u010dine vode, \u0161to je pridonijelo tro\u0161kovima proizvodnje. Su\u0161a se odrazila i na sto\u010darstvo i ispa\u0161u u nedostatku svje\u017ee mlade trave, koja je tako\u0111er stagnirala u rastu. Iako je posljednjih dana o\u017eujka pala spasonosna ki\u0161a, zbog koje je vegetacija naglo probujala i \u017eivnula, nakupljene oborine zadnjih mjeseci ipak ima premalo za uspje\u0161an nastavak vegetacijske sezone, posebice u isto\u010dnim krajevima. Stoga je svaka mjera u o\u010duvanju zaliha vode u tlu po\u017eeljna i uputna.<\/p>\n\n\n\n

Sinopti\u010dka analiza o\u017eujka<\/h4>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de sinopti\u010dke situacije, po visini (na AT 500 hPa, Slika 2) \nje prevladavao utjecaj izra\u017eenog grebena koji je zahva\u0107ao najve\u0107i dio \nkontinenta, odnosno o\u017eujak je bio obilje\u017een tzv. blocking re\u017eimom. Os \ngrebena bila je u prvom dijelu mjeseca iznad zapadne Europe, a podru\u010dje \nHrvatske bilo je na prednjoj isto\u010dnoj strani tog grebena. Stoga nam je \nsa sjevera, odnosno sa sjeveroistoka, u danima kada se dolina (i \nvisinska ciklona) koja je bila iznad isto\u010dne Europe pribli\u017eila na\u0161im \nkrajevima, pritjecao hladan i suh kontinentalni zrak. U drugom dijelu \nmjeseca os grebena malo se pomaknula prema istoku, odnosno bila je iznad\n Hrvatske pri \u010demu je unutar grebena u ni\u017eim slojevima atmosfere do\u0161lo \ndo dotoka toplijeg zraka, ali i dalje uglavnom siroma\u0161nog vlagom. Tek je\n na samom kraju mjeseca, sa slabljenjem grebena i produbljivanjem doline\n na zapadu Europe do nas po\u010deo pritjecati vla\u017ean zrak s kojim je onda \nbilo ki\u0161e zadnja dva dana u o\u017eujku.<\/p>\n\n\n\n

Klimatolo\u0161ka analiza<\/h4>\n\n\n\n

Prema klimatolo\u0161koj analizi oborinskih prilika, u sije\u010dnju<\/a> je u cijeloj Hrvatskoj zabilje\u017een deficit oborine, koji je najizra\u017eeniji bio na \u0161irem podru\u010dju Osijeka i Raba gdje je bilo vrlo su\u0161no te u srednjoj i ju\u017enoj Dalmaciji gdje je bilo vrlo do ekstremno su\u0161no. Ne\u0161to vi\u0161e oborine u odnosu na sije\u010danj zabilje\u017eeno je u velja\u010di<\/a>, koja je bila u skladu s vi\u0161egodi\u0161njim prosjekom. O\u017eujak<\/a> je, pak, u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj bio ekstremno su\u0161an, a u primorskoj Hrvatskoj umjereno do vrlo su\u0161an. Jedino su na krajnjem jugu, kao posljedica obilne ki\u0161e koja je pala zadnjeg dana u o\u017eujku, prevladale normalne oborinske prilike. Sveukupno, ekstremno su\u0161ne prilike u o\u017eujku ove godine zahvatile su 68 % teritorija Hrvatske te je to bio najsu\u0161niji o\u017eujak u zadnjih deset godina, a u posljednjih 60 godina je bilo tek nekoliko takvih su\u0161nih epizoda. Su\u0161niji od ovog bio je o\u017eujak 2012.<\/a> godine kada su ekstremno su\u0161ne prilike zahvatile \u010dak 99 % teritorija Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Su\u0161na velja\u010da i o\u017eujak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U o\u017eujku 2022. na ve\u0107ini analiziranih postaja gotovo cijeli o\u017eujak \nnije zabilje\u017eena oborina, a su\u0161no razdoblje se uglavnom nastavilo iz \nvelja\u010de, pa su su\u0161na razdoblja na analiziranim postajama bila dugotrajna\n s prekidima od jednog do najvi\u0161e dva ki\u0161na dana. Najdulje su\u0161no \nrazdoblje (kategorije 5 mm) zabilje\u017eeno je na Lastovu u trajanju od \u010dak \n58 dana (od 31. prosinca do 26. velja\u010de), a koje se nakon jednog ki\u0161nog \ndana nastavilo do kraja o\u017eujka u trajanju od 31 dana. U Vara\u017edinu su \nzabilje\u017eena dva takva razdoblja u trajanju od 42 i 40 dana. Od po\u010detka \ngodine, zaklju\u010dno s 30. o\u017eujkom, samo jedan ki\u0161an dan zabilje\u017een je na \nLastovu (27. velja\u010de, 35,2 mm oborine), a svega dva ki\u0161na dana u \nVara\u017edinu (6. sije\u010dnja i 16. velja\u010de, po 12,4 mm) i Komi\u017ei (18. \nsije\u010dnja, 10,3 mm te 22. velja\u010de, 8,2 mm). <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: DHMZ<\/figcaption><\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova godina zapo\u010dela je prili\u010dno su\u0161no. Nedostatak oborine u posljednja tri mjeseca nepovoljno se odrazio…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2516,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[50,55,312],"class_list":["post-2514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska","tag-dhmz","tag-klima","tag-susa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2514"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2518,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514\/revisions\/2518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sibenik-meteo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}