Foto: DHMZ
I ovu je godinu u Hrvatskoj obilježila izražena vremenska dinamika – od toplinskih valova i olujnih nevremena do snijega, mraza i bujičnih poplava. Iako ponovno iznadprosječno topla, bila je sve samo ne mirna, donosi DHMZ u analizi meteoroloških prilika i neprilika koje su nas zadesile u 2025. godini.
Već na početku južina i gotovo proljetna temperatura (u Sisku 7.
siječnja čak 19 °C), ali prije i poslije dva hladna prodora. Snijeg je
zabijelio središnju i Gorsku Hrvatsku, gdje ga je napadalo do 20 cm. Jak
vjetar i mećava otežali su promet, kamioni su zapinjali u snijegu.
Problema su imali i zrakoplovi. Zimski uvjeti proglašeni su i u
unutrašnjosti Dalmacije. Snijeg je stigao i do zaleđa Splita, gdje je 3.
siječnja bilo nevrijeme – obilna kiša i tuča. I drugdje na obali
izraženi pljuskovi, u Omišlju čak 114 l/m2.
Sredinom mjeseca činilo se da je zima ipak prevladala. Kopno su
zastirali niski oblaci i magla. Zimskom ugođaju doprinosi inje, poledica
te studeni dani, u Slavoniji čak pet u nizu. S druge strane Dinarskog
masiva – bura, čiji orkanski udari 13. siječnja prekidaju promet između
unutrašnjosti i obale. Trajekti ne voze pa mali Supetrani noće u
splitskoj luci. Vjetar čupa stabla, oštećene su fasade i krovišta,
električna mreža, u Novigradu je uništen stoljetni perivoj.
Nakon ledene epizode, opet nagla promjena – zatopljenje, jako i
olujno jugo, obilna kiša i bujice u Splitu, tuča u Rovinju… Kraj
mjeseca bio je gotovo nevjerojatan: 28. siječnja bio je jedan od
najtoplijih siječanjskih dana od početka mjerenja, ponegdje i rekordan,
primjerice u Senju, gdje je izmjereno čak 20,5 °C. Uz toplinu stigli su
pljuskovi, tuča i grmljavina, prizori više nalik olujama u toplom dijelu
godine.
Po prevrtljivosti od siječnja poznatija veljača ove je godine
pokazala mirnije i stabilnije zimsko lice zbog kojeg se Zagreb pojavio
na listi gradova s lošom kvalitetom zraka.
Ipak, nije nedostajalo ni uzbuđenja. 14. i 15. veljače snijeg je zabijelio istočnu i Gorsku Hrvatsku, gdje je s burom paralizirao promet. Na Mljetu je palo čak 108 l/m2
kiše u jednom danu – novi rekord za veljaču! Ne i jedini. S novom
kišnom epizodom u Malom Lošinju 27. veljače izmjereno je 87 l/m2 – za tu postaju novi dnevni ekstrem u veljači.
Valja spomenuti i česte minuse na kopnu, koji su 19. i 20. veljače ujutro ponegdje imali i dvoznamenkaste vrijednosti.
Početkom ožujka proljeće, sunce i iznad 20 °C. Priroda se budi, kreće
vegetacija. Ali i kiša. U Rijeci, 12. ožujka vrlo intenzivan pljusak i
tuča poplavili su Korzo i blokirali promet. Samo tri dana kasnije, u
Crnom Lugu palo je čak 142 l/m2 kiše u jednom danu. Daljnje
višednevno padanje napunilo je korita mnogih rijeka. Sava se 16. ožujka
izlila kod Zagreba te su na snazi bile izvanredne mjere obrane od
poplava.
Zahladnjenje je stiglo 17. ožujka, s jakim sjevernim vjetrom i marčanom
burom. Slijedio je jaki mraz. 19. ožujka ujutro temperatura se u
Karlovcu spustila na -6 °C, u Gospiću i -7 °C. Mraz je nanio štetu ranim
sortama voćaka, osobito marelici i breskvi, koje su procvjetale zbog
ranijeg toplog razdoblja.
Krajem mjeseca još kiše i bujičnih poplava.
27. i 28. ožujka rijeka Vučica izlila se u Orahovici. Zečjim nasipima
brane se kuće. Niz sjeverne obronke Papuka bujice se slijevaju i na
našičko područje. Najteže je bilo u Đurđenovcu – poplavljeno je više od
200 kuća.
Kao da to nije bilo dovoljno, olujni vjetrovi stvarali su dodatne
probleme. U Zagrebu su srušili nekoliko stabala, a na Jadranu prekidali
trajektne linije.
U prvom tjednu travnja olujni sjeverni vjetar i bura, naglo
zahladnjenje i snijeg ne samo u u istočnoj Hrvatskoj, nego i u
Dalmaciji! Pahulje su zabijelile Makarsku, Mosor, Biokovo, čak i
Konavle. Olujna i orkanska bura poremetila je cestovni i zračni promet
na dubrovačkom području; letovi su preusmjereni u Bari i Split. Rušila
su se stabla i željezne ograde. U unutrašnjosti je bilo mirnije, no
razvedravanje je donijelo novi mraz i temperaturu zraka do -4 °C, pa su
voćnjaci ponovno stradali, osobito u Međimurju, Moslavini, Podravini i
Slavoniji.
Sredinom mjeseca potpuni zaokret – jugo je zapuhalo olujnom snagom
te dizalo valove i do 6 metara pa su u prekidu bile i trajektne linije.
Počela je i kiša. 15. travnja u Rijeci novi dnevni rekord za travanj –
čak 108,6 l/m2 u jednom danu.
Na kraju mjeseca na kopnu lokalna grmljavinska nevremena, tuča i
bujične poplave. 24. travnja u Erdutu su kuće bile pod vodom pa su
vatrogasci bili aktivni i noću. Tuče i obilnih pljuskova 28. travnja
bilo je i u Sinju i okolici.
I svibanj je pokazao koliko proljeće može biti opako.
Početak mjeseca gotovo ljetni – temperatura viša od 25 °C, na istoku i
oko 30 °C. No već 5. svibnja snažno grmljavinsko nevrijeme poharalo
je dijelove Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije – tuča
veličine lješnjaka zasula je okolicu Slavonskog Broda, lomila grane i
uništavala usjeve i imovinu. Intenzivni pljuskovi poplavili su
prometnice, podrume i poslovne prostore. Oštećena je i
elektro-energetska mreža pa su neka naselja ostala bez struje. Nevrijeme
je pogodilo i otok Murter, uz tuču i olujne udare vjetra.
Slijedio je niz nepogoda – 6. svibnja poplavljeno je područje
Medulina i Premanture, 7. svibnja je tuča poharala Smokvicu na Korčuli.
Proglašena je prirodna nepogoda. Nevrijeme praćeno olujnim vjetrom
izazvalo je probleme i u Bjelovaru, Požegi, Slavonskom Brodu i Zagrebu.
Bujice su poplavile Kutinu i Đurđevac, tuča oštetila Našice i Međimurje.
Vatrogasci i druge civilne službe imaju pune ruke posla. 21. svibnja poplava i u Dalju, zbog čak 175 l/m2 kiše u samo tri sata. U Dalmaciji istoga dana neverini – u Kaštelima u 30 minuta čak 25 l/m2
kiše, bujice i na Čiovu. Dan kasnije snažno nevrijeme u Osijeku i
okolici, urušio se most kod Brestovca. Krajem svibnja u Samoborskom
gorju jaki pljuskovi, grmljavina, tuča i poplave.
Početkom lipnja mirnije, barem nakratko. Ali vruće, u Zagrebu čak
osam dana u nizu. U Dubrovniku 9. lipnja 34,7 °C – najranija tako visoka
temperatura u povijesti mjerenja…
Uskoro opet grmljavina, vjetar i tuča. 16. lipnja u Poreču, Rovinju i
Puli zbrajali su štetu zbog srušenih stabala i oštećenih krovova.
Nasukano je tridesetak brodica, u kampovima ozlijeđeno više osoba. Na
Cresu je grom teško ozlijedio jednog turista. U Zadru havarija
katamarana s 38 putnika – srećom, svi su spašeni.
Prvi ovogodišnji toplinski val počeo je 23. lipnja. Temperatura viša
od 35 °C do čak 39 °C u Slavonskom Brodu 26. lipnja. Već u noći kreću
nove oluje. Najjače opet u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Zbog oštećenja
električne mreže nekoliko tisuća kućanstava ostalo je bez struje. Tuča
veličine loptice za golf pogodila je Plešce u Istri i prouzročila
značajnu materijalnu štetu…
Usprkos tim nevremenima lipanj je završio ekstremno topao i sušan –
na nekim postajama nije pala ni kap kiše. More se zagrijalo do 26 °C.
Opasnost od požara na Jadranu bila vrlo visoka. Stoga ne čudi najveći
požar raslinja ove sezone – 21. lipnja u okolici Omiša. Jaka bura
tjerala je plamen i dim prema obali i naseljima Pisak, Marušići i
Mimice. Vatrom su bile zahvaćene kuće i automobili, dio stanovnika
evakuiran je brodicama.
Vrućina nije posustala ni početkom srpnja. Toplinski val iz lipnja
još uvijek je trajao na Jadranu, gdje su i noći bile neugodno tople.
Djelovalo je da ćemo imati još jedno ekstremno toplo ljeto. No,
atmosfera nije bila stabilna pa je vrućina popustila pod naletima
grmljavinskih nevremena. Prva već 7. i 8. srpnja. U Splitu je bilo orkanskih udara vjetra, tuče promjera do 5 cm i rekordne oborine – 16 l/m2 u samo 5 minuta.
Šteta na Marjanu procijenjena je na nekoliko milijuna eura. Trajekt u
luci otrgnuo se s veza i udario u turistički brod koji je potonuo. I na
istoku Hrvatske nevolje donosi olujan vjetar i tuča veličine oraha.
Nova nevremena gotovo diljem Hrvatske. 26. i 27. srpnja. Brojne
bujice na cestama, poplavljeni objekti, porušena stabla, odroni i
prekidi struje.Između nevremena bilo je i mirnijih dana, ali ne odviše
vrućih. Nekima razočarenje, drugima podsjetnik na ljeta kakva su nekada
bila.
Nestabilno je i početkom kolovoza: već drugog dana grmljavinska
nevremena stižu u Istru. Dan poslije olujni kišni oblaci u Dalmaciji
odgodili su Sinjsku alku.
Najjači toplinski val ljeta stigao je 8. kolovoza. Temperatura je
ponegdje bila gotovo 40 °C. U Dubrovniku i Šibeniku izmjereni su novi
apsolutni rekordi.
Osvježenje je stiglo k’o nekad’ – odmah poslije Gospe.
Naravno, uz oluje. Čak i u duljem nizu od 20. kolovoza na istoku
Hrvatske. I Umag je bio pod vodom, s više od 60 vatrogasnih
intervencija. Na samom kraju mjeseca najdramatičniji prizori: Dubrovnik,
Metković, Rijeka i Zagreb borili su se s bujičnim poplavama i odronima.
U Metkoviću je palo čak 130 l/m2 kiše u kratkom vremenu, poplavljen je vrtić, muzej i Dom zdravlja.
U rujnu nove nevolje. 2. rujna u Umagu 100 l/m2 kiše za samo nekoliko sati. Bujice su nosile automobile, poplavile vrtiće i domove, vatrogasci imali skoro 200 intervencija.
Osam dana kasnije bujice i u Rijeci. Zbog gotovo 100 l/m2 kiše potopljeni su podvožnjaci, a prometnom kaosu na cestama pridonijelo je i kamenje s gradilišta.
Usprkos olujama iznadprosječna ljetna toplina izdržala je do 22.
rujna. Već prvog cijelog dana jeseni kiša i nagli pad temperature,
ponegdje i za 15-ak stupnjeva, a 24. rujna u Dalmaciji snažno nevrijeme,
čak i prekinut promet Jadranskom magistralom. U Vodicama i Tribunju
palo je 140 l/m2 kiše, u Makarskoj u sat vremena 60 l/m2, a u Pločama je 25. rujna zabilježena rekordna rujanska dnevna oborina – 163,5 l/m2. Bujice su nosile mulj u more, potapale brodove i zatvarale ceste.
Početkom listopada su orkanski udari bure ponovno prekinuli cestovni i
pomorski promet. U unutrašnjosti se 4. listopada pojavio prvi jesenski
mraz, a samo dan kasnije bilo je obilne kiše te jakog i olujnog
sjevernog vjetra i bure, pri čemu je najviše stradala Istarska županija.
U Gorskom kotaru je pao i prvi snijeg nakon ljeta.
Nakon stabilnijeg i toplijeg razdoblja, druga izražena promjena
stigla je potkraj listopada. Najviše kiše ponovno je palo u Istri,
Gorskom kotaru te u Rijeci, mjestimice i više od 200 l/m2.
Bujice su zatvorile Istarski ipsilon, a Raša i Mirna dosegnule
izvanredne mjere obrane od poplava. U Zagrebu, Varaždinu i Krapini
vjetar je rušio stabla i krovove, dan poslije tuča je padala ponegdje u
središnjoj Hrvatskoj i na Krku.
U prvoj polovici studenoga napokon predah od većih vremenskih
nevolja. Na blagdan Svih svetih iznadprosječna toplina – na istoku
Hrvatske temperatura i 24 °C. Nakon toga, na kopnu tipični jesenski
prizori – magla i niski oblaci.
No, 17. studenoga vratilo se nestabilno vrijeme pa je desetak dana
bilo često obilne kiše, grmljavine te jakog i olujnog juga i bure. 21.
studenoga snijeg nije padao samo u gorskim predjelima, nego i u
nizinama. Zabijelio je i unutrašnjost Dalmacije. Mnoge je uhvatio
nespremne, kao da zakonska obveza zimskih guma ne postoji u drugoj
polovici studenoga!?
I prosinac je počeo znatno mirnije. Na Jadranu i u planinama vladali
su sunce i toplina, a po nizinama većinom prohladno i vlažno vrijeme, uz
maglu, niske oblake i zrak sve lošije kvalitete.
Zazivanje bijelog Božića napokon se nekima ostvarilo, ali uz nova ograničenja u prometu.
Nakon brojnih vremenskih nedaća koje smo imali ove godine – još jedne iznadprosječno tople, ali srećom malo manje od prošle – ostaje nam nadati se da će sljedeći godišnji izvještaj biti kraći. No, malo je vjerojatno jer svaki djelić stupnja za koji se atmosfera zagrije povećava rizik od vremenskih ekstrema i donosi nove klimatske izazove.
Silvestrovo će biti u znaku većinom sunčanog i hladnog vremena. Poslijepodne i prema večeri, u…
Iako je snijeg u Dalmaciji sve rijeđa vremenska pojava ipak zna ponekad iznenaditi, a još…
Ovog tjedna ulazimo u samu ultimu godine i dočekujemo Novu 2026 koja će započeti uz…
Tasmanija se ovog Božića probudila uz rijetke ljetne snježne oborine, sa snijegom koji je padao…
Bujične kiše izazvale su u srijedu raširene poplave i muljevite bujice diljem Južne Kalifornije, a…
Na Islandu se 25. prosinca 2025. dogodilo nešto što se do nedavno smatralo praktički nemogućim…