S uraganima u Atlantiku se događa slična stvar kao i s tučom u Hrvatskoj

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Ivan Güttler, gostujući na N1 televiziji, komentirao je razorne posljedice uragana Melissa koji je poharao Jamajku te objasnio zašto su ekstremni vremenski događaji sve češći i snažniji, prenosi Index.

Güttler je istaknuo kako je Melissa najsnažniji uragan zabilježen ove godine.

“Kada govorimo o ovoj godini, Melissa je definitivno najizraženiji, najjači uragan. On se počeo formirati prije tjedan dana na području Kariba i vrlo brzo je došao do najviše kategorije, kategorije broj pet. Zadnjih nekoliko sati je prešao preko Jamajke i sada udara u Kubu. Najnovije procjene su da više nije kategorije pet, nego oscilira između tri i četiri”, pojasnio je.

Dodao je kako opasnost ne prestaje s prolaskom samog središta oluje. “Općenito karakteristike tih uragana su vrlo visoke brzine na širokom području i količine oborina koje i nekoliko dana nakon prolaska čine rizik”, rekao je Güttler.

Toplije more kao gorivo za oluje

Na pitanje jesu li uragani danas snažniji i žešći, ravnatelj DHMZ-a odgovara potvrdno i kao ključni faktor navodi temperaturu mora. “Za nastanak uragana, koji se svake godine pojavljuju u svim velikim oceanima, najvažniji sastojak je temperatura mora.”

“Za razliku od superćelija uragani traju puno dulje i puno su većih dimenzija. U slučaju uragana Melissa, mi bilježimo vrlo visoke temperature na području Pacifika. Svaki put kad je temperatura mora preko 26 stupnjeva to je potencijalni sastojak da zaista postoji jedan od uvjeta za nastanak uragana”, kazao je.

Manje oluja, ali su razornije

Güttler je ukazao i na fenomen koji se primjećuje posljednjih godina.

“Događa se efekt da se smanjuje broj uragana u Atlantskom oceanu osim u najvećim kategorijama četiri i pet u kojima raste. To je jedan fenomen koji možda podsjeća i na naš dio Europe vezan za tuču gdje recimo područje sjeverne Italije pa i Hrvatske pokazuje smanjenje broja dana s tučom, ali kad ona nastane, to je puno većih dimenzija”, kaže Güttler.

Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj, gdje su trendovi također vidljivi, ali u drugačijem obliku. “Ono što je još 90-ih uočeno su prvenstveno ekstremi vezani za toplinsko opterećenje. Ova godina je bila malo mirnija u tom smislu, ali generalno trendovi su najizraženiji kod sve duljih toplinskih valova.”

“Drugo područje ekstrema su oborinski događaji, suše i poplave. Oni su u umjerenoj fazi porasta”, nastavio je, dodavši: “Treća skupina je vezana za oluje. Oluje se događaju i kod nas, ali zasad trendovi ovdje nisu očiti, ali ono što se polako pojavljuje kao signal su pojava tuče.”