Sve je više potvrda da smo stigli do ruba: Klimatske promjene uzrokuju sve više problema na globalnoj razini

2023. godina izgleda postavlja nove rekorde u tragičnoj progresiji klimatskih promjena na globalnoj razini.

Tako je u lipnju površinska temperatura u sjevernom Atlantiku dosegla najveći porast od 1,3 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijske vrijednosti. U sličnom smjeru – iako u nižim vrijednostima – rasla je prosječna temperatura mora na globalnoj razini. S druge strane, povlačenje antarktičkog leda doseglo je novu gornju granicu, dosegnuvši povijesno smanjenje koje se zbilo 2016.

Toplinski valovi sve su učestaliji i pojavljuju se tamo gdje ih gotovo nikad nije bilo. Veliki dio južne, srednje i istočne Europe ovih dana se bori s ekstremnim temperaturama koje prelaze 40 i više stupnjeva. Ono šta najviše zabrinjava su iz godine u godinu sve više temperature zraka u Sibiru koje dosežu vrtoglavih 40 stupnjeva što opasno prijeti topljenju permafrosta-vječnog leda na kojem su sazidani gradovi i naselja, ceste i pruge, gotovo cijeli taj prostor bi se mogao urušiti uz oslobađenja svega onoga šta je taj led držao skrivenim tisuća i više godina.

Primjerice samo danas u ruskom gradu Lensku, smještenom u Republici
Sakha (Yakutia), sjeverno od Mongolije, a jugozapadno od Yakutska, na velikoj sibirskoj rijeci Lena temperatura zraka dosegnula je 39°C što je natjeralo stanovnike ne naviknute na ovako visoke temperature da potraže spas i rashlade se u prohladnoj rijeci koja je još do prije dva i pol mjeseca bile okovana ledom.

Meksiko ovih dana se bori s temperaturama koje se približavaju vrijednosti od 50 stupnjeva, a primjerice Engleska je imala najtopliji lipanj od 1884. godine.

6. srpnja ove godine globalna temperatura zraka (mjerena na dva metra nadmorske visine) dosegnula je 17,23°C po prvi put u povijesti, a lipanj je bio najtopliji mjesec od kada postoje službena mjerenja.

Urugvaj ima sve više problema s nestašicom vode kao posljedica dugotrajnih suša. Nestašica svježe vode u svibnju je prisilila sve veću upotrebu bočatih izvora vode, čineći vodu iz slavine nepitkom za stanovnike gradskog područja Montevidea, gdje je koncentrirano 60 posto stanovništva zemlje. Ova suša ako se nastavi mogla bi ostaviti ovaj dio zemlje bez pitke vode, čineći ga prvim gradom na svijetu koji je pretrpio takvu katastrofu.

Suša i vrućina sa sobom donose i katastrofalne požare koji osim šuma gutaju i naselja, stambene objekte i infrastrukturu. Osim nas velike probleme ovih dana s požarima ima i Grčka, a primjerica Kanada je ovog ljeta imala više od 500 požara koji su buknuli na različitim lokacijama i gotovo ih je bilo nemoguće sve kontrolirati što je kasnije za posljedicu ostavilo apokaliptične prizore zadimljenog i zamračenog New Yorka prekrivenog pepelom.