Prema novim brojkama Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u razdoblju od 1970. do 2021., ekstremne vremenske, klimatske i hidrološke prilike uzrokovale su 11 778 prijavljenih nepogoda, u kojima je živote izgubilo nešto više od dva milijuna ljudi, a gospodarske štete iznosile su 4,3 bilijuna američkih dolara.
Gospodarske štete vrtoglavo su porasle. Međutim, broj ljudskih žrtava smanjen je u proteklih pola stoljeća zahvaljujući boljim ranim upozorenjima i koordiniranom upravljanju nepogodama. Više od 90 % prijavljenih smrtnih slučajeva u svijetu dogodilo se u zemljama u razvoju.
WMO je nove brojke objavio uoči Svjetskog meteorološkog kongresa, koji se održava svake četiri godine. Ovogodišnji kongres započeo je raspravom na visokoj razini o ubrzavanju i proširenju djelovanja čiji je cilj osigurati da se do kraja 2027. cjelokupno stanovništvo Zemlje obuhvati uslugama ranog upozorenja.
“Najranjivije zajednice nažalost snose najrazornije posljedice vremenskih, klimatskih i hidroloških opasnosti”, izjavio je glavni tajnik WMO-a, prof. Petteri Taalas.
U Europi su proteklom razdoblju prijavljene 1 784 nepogode u kojima su živote izgubile 166 492 osobe i koje su uzrokovale gospodarske štete u iznosu od 562,0 milijardi američkih dolara. U razdoblju od 1970. do 2021. 8 % ukupnog broja smrtnih slučajeva prijavljenih u cijelom svijetu zabilježeno je u Europi. Vodeći uzrok prijavljenih smrti bile su ekstremne temperature, dok su vodeći uzrok gospodarskih šteta bile poplave.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres želi osigurati da do kraja 2027. svaki stanovnik Zemlje bude zaštićen sustavima ranog upozorenja.
Sustavi ranog upozorenja su dokazano djelotvorna mjera prilagodbe klimatskim promjenama koja spašava živote i daje najmanje deseterostruki povrat ulaganja. Međutim, samo polovica zemalja na svijetu ima sustave ranog upozorenja, a obuhvat je naročito slab u malim otočnim zemljama u razvoju, najslabije razvijenim zemljama i Africi.
Inicijativa Rana upozorenja za sve uživa široku potporu. Predvode je WMO, Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, Međunarodna telekomunikacijska unija i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca uz potporu više od 20 drugih UN-ovih agencija i čitavog niza dionika, od financijskih institucija do privatnog sektora.
Na Svjetskom meteorološkom kongresu Hrvatsku je predstavljao dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnatejice DHMZ-a.
Razdoblje nestabilnog i prohladnog vremena koje je nas je zahvatilo u danima proteklog vikenda nakon…
Večeras, 29. ožujka 2026. godine u 22 sata i 00 miinuta Seizmološka služba zabilježila je…
U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed, s…
Autocesta A1 ponovno je otvorena za sve skupine vozila uz napomenu da je kroz gorske…
Hladna fronta i duboka ciklona koja je jučer i danas donijela izraženo pogoršanje vremena praćeno…
Hladna fronta koja je jučer zahvatila zemlju prouzrokovala je brojne probleme, ponajviše u odvijanju prometa…