Iza nas je iznadprosječno topao kolovoz, a ispred – vjerojatno barem prosječno topla jesen i zima

Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po temperaturnom odstupanju od prosjeka – još ekstremnije ljeto. A ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno – ne i sigurno – barem prosječno topla jesen i zima, koje će, ostvare li se te dugoročne prognoze, dodatno pridonijeti da 2022. bude među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja. Trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza uglavnom je 2. najtoplije, piše Zoran Vakula glavni meteorolog HRT-a.

Kolovoz – “višak” topline i većinom “manjak” oborine

Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego srpanj i posebice posvuda “ekstreman” lipanj.

Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će biti “toplo” i “vrlo toplo”. U usporedbi s prošlim kolovozom ovogodišnji je bio gotovo posvuda topliji, ali u usporedbi s ostalima u povijesti mjerenja većine meteoroloških postaja DHMZ-a nalazi se između 18. i 4. mjesta na popisu najtoplijih.

Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše. 

Ljeto – većinom iznimnije od kolovoza, u Dubrovniku čak rekordno toplo!

Ne jako visokom temperaturom zraka i posvuda s barem malo kiše kolovoz je u većini krajeva malo smanjio odstupanja od prosječnih vrijednosti koje bi ljeto imalo da je nastavilo u “ritmu” srpnja i pogotovo lipnja. Unatoč tome, ocjene zbog srednje sezonske temperature zraka vrlo vjerojatno će gotovo posvuda u Hrvatskoj biti “ekstremno toplo”, a za ukupnu količinu oborine od “ekstremno suho”, u primjerice Rijeci, do “normalno” u Kninu i Splitu.

Jesen i zima – nastavak razmjerno toplog i suhog niza?!

Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne prognoze – i prema najnovijima se može zaključiti kako je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj, tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama, koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome možda i kao takve posluže…