Dalmaciju zahvatilo grmljavinsko nevrijeme i lokalno obilne oborine

Visinska ciklona koja je danas zahvatila Jadran i širu regiju donijela je znatnu promjenu vremena i gotovo jesenske vremenske prilike. Sušom pogođena Dalmacija napokon je nakon dugo vremena dobila konkretnu kišu, a ugasila je veliki višednevni požar na Dinari.

Nevrijeme je u jutarnjim satima zahvatilo prvo zapadni i sjeverni dio Šibensko-kninske županije, a uskoro u manjoj mjeri i ostatak područja. U nevremenu u kojem se za nekoliko sati isparaznilo gotovo više od 1000 munja najviše kiše palo je na širem drniškom području gdje su meteo postaje izmjerile 45 litara kiše po metru četvornome. Oko 40 litara kiše palo je na širem kijevsko-kninskom području, a između 20 i 22 litre izmjereno je na zapadu, odnosno u Jezerima i u Pirovcu. Oborine na širem gradskom području Šibenika te na jugu bile su dosta skromnije pa se tu akumulirana količina oborina kreće od svega nekoliko do 10-tak litara po metru četvornome.

Sustav se nakon šibenskog područja premjestio sredinom dana u splitski akvatorij, a zatim i na šire područje od Splita do Omiša. U Splitu je silovito grmljavinsko nevrijeme za kratkao vrijeme donijelo gotovo 45 litara kiše što je uzrokovalo silne probleme i plavljenje ulica. U akvatoriju otoka Visa zabilježena je i velika pijavica.

Zadarsko područje koje je jutros glavnina nevremena zaobišla ipak nije ostalo pošteđeno pa je neverin koji je u ranim poslijepodnevnim satima “protutnjao” tim područjem širem području Zadra donio solidnih 12 litara kiše.

Također spomenimo i ono što je mnogima najbitnije napokon je osvježilo uz znatan pad temperatura zraka u odnosu na jučer koje su niže za 5 do 12 stupnjeva i na cijelom području kreću se u poslijepodnevnim satima od 15 na sjeveru do najtoplijih 20°C na jugu.

I u nastavku poslijepodneva prevladavati će promjenljivo vrijeme uz čestu pojavu pljuskova i lokalnih neverina, a večernji sati ipak bi trebali donijeti prolazno smirivanje vremena.

Promjenljivo vrijeme nastaviti će se i sutra ali u manjoj mjeri nego danas uz naznaku da se glavnina oborinskih sustava ipak očekuje u zaleđu koji tek lokalno mogu zahvatiti i dio obale.