WMO: vjerojatnost da globalna temperatura u idućih pet godina privremeno dosegne granicu od 1,5 °C je 50:50

Vjerojatnost da će godišnja prosječna globalna temperatura tijekom barem jedne od idućih pet godina privremeno doseći granicu od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske vrijednosti iznosi 50:50 i s vremenom raste objavio je WMO u izvještaju stanju klime.
Vjerojatnost da će od 2022. do 2026. najmanje jedna godina postati najtoplija godina u povijesti mjerenja i izbaciti 2016. s top ljestvice najtoplijih godina iznosi 93 %. Vjerojatnost da će petogodišnji prosjek za razdoblje 2022. – 2026. biti viši od prosjeka za proteklih pet godina (2017. – 2021.) također iznosi 93 %, navodi se u globalnom izvješću o klimi koje obuhvaća razdoblje od protekle godine do proteklog desetljeća naslovljenom Global Annual to Decadal Climate Update, kojeg je izradio britanski Met Office, vodeći centar WMO-a za takva predviđanja.

Godišnje izvješće temelji se na stručnim znanjima međunarodno priznatih znanstvenika u području klime i na najboljim sustavima predviđanja vodećih centara za klimu iz cijelog svijeta, kojima se dobivaju podaci koji se mogu pretočiti u djela za donositelje odluka.

Vjerojatnost da će se granica od 1,5 °C privremeno prekoračiti u stalnom je porastu od 2015., kad je bila gotovo jednaka nuli. U razdoblju od 2017. do 2021. vjerojatnost prekoračenja iznosila je 10 %. Za razdoblje od 2022. do 2026. ta se vjerojatnost povećala na gotovo 50 %.

U ovoj studiji pokazuje se, uz veliku razinu znanstvene vještine, da se mjerljivo približavamo privremenom dostizanju niže ciljne granice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Vrijednost od 1,5 °C nije nekakav nasumični statistički podatak. Radi se o pokazatelju točke u kojoj će utjecaji klimatskih promjena postajati sve štetniji za čitav planet i njegove stanovnike, izjavio je prof. Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a.

Temperature će i dalje rasti dokle god mi nastavimo s emisijama stakleničkih plinova. Naši oceani usto će se nastaviti sve više zagrijavati i zakiseljavati, morski led i ledenjaci nastaviti će se otapati, razina mora nastavit će se podizati, a vremenske prilike postajat će sve ekstremnije. Zagrijavanje na Arktiku neproporcionalno je snažno, a ono što se događa na Arktiku utječe na sve nas, rekao je prof. Taalas.

Pariškim sporazumom utvrđeni su dugoročni ciljevi kojima se sve države vode prema znatnom smanjenju globalnih emisija stakleničkih plinova kako bi se globalni porast temperature u ovom stoljeću ograničio na 2 °C, uz istovremena nastojanja da se taj porast ograniči još i više, na 1,5 °C.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama navodi da su rizici povezani s klimom koji prijete prirodnim i ljudskim sustavima uz globalno zagrijavanje od 1,5 °C viši nego danas, ali niži nego što bi to bio slučaj uz zagrijavanje od 2 °C.

Dr. Leon Hermanson iz Met Officea, koji je predvodio izradu izvješća, rekao je: Naša najnovija klimatska predviđanja pokazuju da će se globalni porast temperature nastaviti i da je vjerojatnost da će u jednoj od godina između 2022. i 2026. prekoračiti razinu od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina podjednaka kao vjerojatnost da se to neće dogoditi. Ako u jednoj godini prekoračimo 1,5 °C, to ne znači da smo prekoračili simboličnu granicu iz Pariškog sporazuma, ali otkriva da se sve više približavamo situaciji u kojoj bismo tu vrijednost mogli prekoračiti na jedno duže vrijeme.

U WMO-ovom privremenom izvješću o stanju globalne klime navodi se da je u 2021. globalna prosječna temperatura bila za 1,1 °C viša od predindustrijske polazne vrijednosti. Konačno izvješće o stanju globalne klime za 2021. bit će objavljeno 18. svibnja 2022.

Uzastopni događaji La Niña početkom i krajem 2021. doveli su do snižavanja globalnih temperatura, no njihov je učinak samo privremen i ne poništava dugoročni trend globalnog zagrijavanja. U slučaju da se razvije događaj El Niño, to bi odmah dovelo do porasta temperatura, kao što se dogodilo 2016., dosad najtoplije godine u povijesti mjerenja., stoji u priopćenjuWMO-a, a prenosi DHMZ.

U godišnjem izvješću utvrđuje se sljedeće:

• Predviđa se da će godišnja globalna srednja temperatura zraka za svaku godinu od 2022. do 2026. biti za od 1,1 °C do 1,7 °C viša u odnosu na predindustrijske vrijednosti (prosjek za razdoblje 1850. – 1900.).
• Vjerojatnost da će globalna temperatura blizu površine u najmanje jednoj godini od 2022. do 2026. prekoračiti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina podjednako je visoka kao i vjerojatnost da se to neće dogoditi (48 %). Vjerojatnost da će petogodišnja srednja vrijednost prekoračiti tu granicu nije velika (10 %).
• Vjerojatnost da će od 2022. do 2026. najmanje jedna godina postaviti novi rekord kao najtoplija godina u povijesti, koji je dosad držala 2016., iznosi 93 %. Vjerojatnost da će petogodišnja srednja vrijednost za razdoblje 2022. – 2026. biti viša od vrijednosti za prošlo petogodišnje razdoblje (2017. – 2021.) također iznosi 93 %.
• Predviđa se da će arktička temperaturna anomalija u usporedbi s prosjekom za razdoblje 1991. – 2020. biti za više od tri puta veća od globalne srednje anomalije ako se uzme u obzir prosjek za sljedećih pet produljenih zima na sjevernoj polutci.
• Nema znakova događaja El Niño / južne oscilacije za razdoblje od prosinca do veljače 2022. – 2023., ali se predviđa da će indeks južne oscilacije u 2022. biti pozitivan.
• Predviđeni obrasci oborina za 2022. u usporedbi s prosjekom za razdoblje 1991. – 2020. upućuju na povećanu vjerojatnost suših uvjeta u jugozapadnoj Europi i jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike te povećanih oborina u sjevernoj Europi, Sahelu, sjeveroistočnom Brazilu i Australiji.
• Predviđeni obrasci oborina za prosjek razdoblja od svibnja do rujna 2022. – 2026. u usporedbi s prosjekom za razdoblje 1991. – 2020. upućuju na povećanu vjerojatnost povećanih oborina u Sahelu, sjevernoj Europi, Aljasci i sjevernom Sibiru, te na sušnije uvjete u Amazoniji.
• Predviđeni obrasci oborina za prosjek razdoblja od studenog do ožujka 2022./23. –2026./27. u usporedbi s prosjekom za razdoblje 1991. – 2020. upućuju na povećane oborine u tropskim krajevima i smanjene oborine u suptropskim krajevima, što odgovara očekivanim obrascima zagrijavanja klime.