Prema ambicioznom novom cilju kojeg su objavili Ujedinjeni narodi (UN), u roku od pet godina svi na Zemlji trebali bi biti zaštićeni od sve ekstremnijih vremenskih pojava i klimatskih promjena sustavima ranog upozorenja, stoji u priopćenju DHMZ.
Glavni tajnik UN-a António Guterres zadužio je Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO) da povede rad na akcijskom planu za ostvarenje tog cilja te da taj plan predstavi na sljedećoj klimatskoj konferenciji UN-a, koja će se održati u studenom u Egiptu.
To je objavio na Svjetski meteorološki dan, koji se obilježava 23. ožujka, a ove je godine njegova tema bila Rano upozorenje i djelovanje.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima sada uzrokuju štete u svim regijama. U najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iznose se pojedinosti o stradanjima koja se već događaju. Učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja dodatno će se povećavati sa svakim povećanjem globalne temperature, rekao je g. Guterres.
Moramo u jednakoj mjeri ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost na te promjene. To uključuje informacije koje nam omogućuju da predvidimo oluje, toplinske valove, poplave i suše, rekao je čelnik UN-a.
Međutim, trećina svjetskog stanovništva, uglavnom u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim zemljama u razvoju, još nije obuhvaćena sustavima ranog upozorenja. U Africi je situacija još gora: čak 60 posto stanovništva nije obuhvaćeno!
To je nedopustivo, posebno jer će se klimatski utjecaji sigurno pogoršavati, rekao je g. Guterres.
Rana upozorenja i rano djelovanje spašavaju živote. Stoga danas objavljujem da će Ujedinjeni narodi predvoditi novo djelovanje kojim će se osigurati da svaki stanovnik Zemlje u roku od pet godina bude zaštićen sustavima ranog upozorenja. Zamolio sam Svjetsku meteorološku organizaciju da povede ta nastojanja i da na sljedećoj klimatskoj konferenciji UN-a koja će se održati kasnije ove godine u Egiptu predstavi akcijski plan, rekao je g. Guterres u video poruci povodom svečanog obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana.
Moramo svima poboljšati mogućnost predviđanja i izgraditi njihove kapacitete za djelovanje. Želio bih da ovog Svjetskog meteorološkog dana prepoznamo vrijednost ranih upozorenja i ranog djelovanja kao ključnih instrumenata za smanjenje rizika od katastrofa i potporu prilagodbi klimatskim promjenama.
Posljedice klimatskih promjena već su vrlo vidljive u obliku povećanog broja ekstremnih vremenskih pojava u svim dijelovima svijeta. Svjedočimo intenzivnijim toplinskim valovima, sušama i šumskim požarima. U atmosferi je više vodene pare, što dovodi do ekstremnih količina oborine i smrtonosnih poplava. Zagrijavanje oceana dovodi do snažnijih tropskih oluja, čije su posljedice još razornije zbog podizanja razine mora.
U proteklih 50 godina (1970.–2019.) u prosjeku je gotovo svakog dana zabilježena jedna katastrofa povezana s vremenom, klimom ili vodama. One su u prosjeku odnijele 115 života i prouzročile gubitke u vrijednosti od 202 milijuna američkih dolara dnevno, navodi se u izvješću WMO-a o statistikama katastrofa iz 2021.
Broj zabilježenih katastrofa upeterostručio se u tom pedesetogodišnjem razdoblju, čemu su doprinijele klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i ekstremniji vremenski događaji, kao i bolje izvješćivanje.
Zahvaljujući boljim upozorenjima, broj izgubljenih života u istom se razdoblju gotovo trostruko smanjio zahvaljujući boljim vremenskim prognozama te proaktivnom i koordiniranom upravljanju katastrofama.
Sve veći broj katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama ugrožava provedbu velikog broja ciljeva održivog razvoja. Uz ključnu važnost ublažavanja klimatskih promjena, sve je važnije ulagati u prilagodbu tim promjenama. Jedan od najviših povrata ulaganja postiže se poboljšanjem usluga ranog upozorenja povezanih s vremenom, vodama i klimom te s njima povezane infrastrukture za opažanja. U idućih pet godina potrebno je uložiti 1,5 milijardi američkih dolara u poboljšanje kvalitete usluga i s njima povezane infrastrukture, posebno u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim zemljama u razvoju, rekao je glavni tajnik WMO-a, prof. Petteri Taalas.
Sustav ranog upozorenja za poplave, suše, toplinske valove ili oluje je integrirani sustav koji upozorava ljude da se približava opasna vremenska pojava te ih informira o tome kako vlade, zajednice i pojedinci mogu djelovati kako bi njezine posljedice sveli na najmanju moguću mjeru.
Ti sustavi omogućuju nam da u stvarnom vremenu pratimo atmosferske uvjete na kopnu i moru te da učinkovito predvidimo buduće vremenske i klimatske događaje s pomoću naprednih računalnih numeričkih modela. Cilj je razumjeti koje bi rizike oluje koje se mogu predvidjeti mogle izazvati u području koje će pogoditi, a koji se mogu razlikovati ovisno o tome radi li se o gradu ili ruralnom području, odnosno radi li se o polarnoj, obalnoj ili planinskoj regiji. Sustavi ranog upozorenja moraju uključivati dogovorene planove odgovora za vlade, zajednice i stanovnike kako bi se očekivani utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru. Sveobuhvatni sustav ranog upozorenja mora obuhvaćati i pouke izvučene iz prošlih događaja radi kontinuiranog unapređenja odgovora prije budućih opasnosti povezanih s vremenom, klimom, vodama i okolišem.
U važnom izvješću iz 2019. Globalne komisije za prilagodbu naslovljenom Prilagodimo se odmah (Adapt Now) utvrđeno je da se ulaganjima u sustave ranog upozorenja ostvaruje više nego deseterostruki povrat, veći od povrata ostvarenog ulaganjima u bilo koju drugu mjeru prilagodbe obuhvaćenu izvješćem.
U izvješću se također utvrđuje da se upozorenjem na predstojeću oluju ili toplinski val izdanim samo 24 h unaprijed može smanjiti šteta koju će oni uzrokovati za 30 % te da bi se ulaganjem 800 milijuna američkih dolara u takve sustave u zemljama u razvoju izbjegli gubici u vrijednosti od 3-16 milijardi američkih dolara godišnje.
Pa ipak, iako je poznato da se ulaganjima u te sustave mogu ostvariti velike prednosti, svaki treći stanovnik svijeta još nije obuhvaćen uslugama ranog upozorenja, a u Africi je postotak stanovnika koji nisu njima obuhvaćeni gotovo dvostruko veći. Najranjivije stanoništvo je najugroženije.
U Klimatskom paktu iz Glasgowa (dogovorenom na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP26, održanoj u studenom 2021.) naglašava se da je nužno hitno povećati djelovanja kako bi se ojačali kapaciteti za prilagodbu, ojačala otpornost i smanjila osjetljivost na klimatske promjene. Također se poziva razvijene zemlje da hitno i u znatnoj mjeri povećaju financiranje povezano s klimatskim djelovanjem, transfer tehnologije i izgradnju kapaciteta za prilagodbu.
Vlada Ujedinjene Kraljevine, koja je predsjedala konferencijom COP26, te egipatska vlada, koja će predsjedati konferencijom COP27 u Sharm-El-Sheikhu, nedavno su ponovno pozvale razvijene zemlje da ispoštuju svoju obvezu da će najmanje udvostručiti financiranje za prilagodbu klimatskim promjenama za zemlje u razvoju do 2025. s ciljem postizanja ravnoteže između financiranja prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena.
Ambasadori Ujedinjene Kraljevine i Egipta govorit će na svečanom obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana, uključujući panele na visokoj razini na kojima će govornici ilustrirati potrebu za ranim upozorenjima i ranim djelovanjem te uspjeh koji se njima ostvaruje.
WMO će predvoditi nastojanja da se postigne univerzalna obuhvaćenost uslugama ranog upozorenja u bliskoj suradnji s ključnim partnerima kao kolektivan doprinos globalnim nastojanjima za prilagodbu klimatskim promjenama.
Nastojat će uvesti opažanje u područja koja nisu njime obuhvaćena, proširiti kapacitete svih zemalja za izdavanje upozorenja prije katastrofa i istovremeno povećati njihov kapacitet za djelovanje na temelju tih upozorenja te za uključiv i pristupačan odgovor usmjeren na ljude.
Nakon najave g. Guterresa, WMO će okupiti ključne agencije, zemlje i skupine koje već rade na razvoju kapaciteta za hidrometeorološka rana upozorenja temeljena na informacijama o rizicima te nadograđivati izvrsne napore koji su već u tijeku i izraditi globalni plan do konferencije COP27. Prevladavanje nedostataka u sustavima ranog upozorenja iziskivat će doprinose dionika iz cijelog lanca vrijednosti od ranog upozorenja do ranog djelovanja.
Novim planom nadograđuju se postojeći kapaciteti i partnerstva WMO-a, uključujući:
Prema Jadranu se sa sjevera kontinenta pruža anticiklonalni greben, a po visini u jugozapadnoj struji…
Jako grmljavinsko nevrijeme, gotovo stacionarno, od ranog jutra se obrušilo na šire stankovačko i pirovačko…
Sjever Italije suočava se s poplavama nakon što je obilna kiša zahvatila Lombardiju, Liguriju i…
DHMZ izdao je za sutra, 24. rujna, narančasto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena i obilne kiše,…
Jake kiše na sjeveroistoku Turske uzrokovale su klizišta u crnomorskim regijama, izvještava Azernews, a prema…
Sa zapada se Jadranu približava ciklona s frontalnim poremećajem koja će ovog tjedna donijeti pogoršanje…