DHMZ: Ekstremno sušan početak 2022. godine

Ova godina započela je prilično sušno. Nedostatak oborine u posljednja tri mjeseca nepovoljno se odrazio na poljoprivrednu proizvodnju diljem Hrvatske. U mnogim priobalnim krajevima, posebice onima koji nemaju pristup vodi i navodnjavanju, sjetva i sadnja povrtnih kultura bila je zaustavljena, a povećana potreba za navodnjavanjem značajno je povisila troškove proizvodnje.

Utjecaj suše na poljoprivredu

Suša uzduž Jadrana, naročito u Dalmaciji, bila je jače izražena uzimajući u obzir drugačiju teksturu tla u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske te dodatno isušivanje površinskog sloja tla tijekom vjetrovitog ožujka (Slika 1). U kontinentalnim predjelima, zbog dugotrajnog otapanja krutih mineralnih gnojiva uslijed nedostatka oborine, usjevi nisu na vrijeme dobili prihranu mineralnim gnojivima te je primijećena njihova stagnacija uz mjestimičnu pojavu žućenja. Vjetar je također pridonio isušivanju površinskog sloja tla te je proljetna sjetva već bila upitna. Mlade voćke zahtijevale su dodatne količine vode, što je pridonijelo troškovima proizvodnje. Suša se odrazila i na stočarstvo i ispašu u nedostatku svježe mlade trave, koja je također stagnirala u rastu. Iako je posljednjih dana ožujka pala spasonosna kiša, zbog koje je vegetacija naglo probujala i živnula, nakupljene oborine zadnjih mjeseci ipak ima premalo za uspješan nastavak vegetacijske sezone, posebice u istočnim krajevima. Stoga je svaka mjera u očuvanju zaliha vode u tlu poželjna i uputna.

Sinoptička analiza ožujka

Što se tiče sinoptičke situacije, po visini (na AT 500 hPa, Slika 2) je prevladavao utjecaj izraženog grebena koji je zahvaćao najveći dio kontinenta, odnosno ožujak je bio obilježen tzv. blocking režimom. Os grebena bila je u prvom dijelu mjeseca iznad zapadne Europe, a područje Hrvatske bilo je na prednjoj istočnoj strani tog grebena. Stoga nam je sa sjevera, odnosno sa sjeveroistoka, u danima kada se dolina (i visinska ciklona) koja je bila iznad istočne Europe približila našim krajevima, pritjecao hladan i suh kontinentalni zrak. U drugom dijelu mjeseca os grebena malo se pomaknula prema istoku, odnosno bila je iznad Hrvatske pri čemu je unutar grebena u nižim slojevima atmosfere došlo do dotoka toplijeg zraka, ali i dalje uglavnom siromašnog vlagom. Tek je na samom kraju mjeseca, sa slabljenjem grebena i produbljivanjem doline na zapadu Europe do nas počeo pritjecati vlažan zrak s kojim je onda bilo kiše zadnja dva dana u ožujku.

Klimatološka analiza

Prema klimatološkoj analizi oborinskih prilika, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba gdje je bilo vrlo sušno te u srednjoj i južnoj Dalmaciji gdje je bilo vrlo do ekstremno sušno. Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Ožujak je, pak, u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj bio ekstremno sušan, a u primorskoj Hrvatskoj umjereno do vrlo sušan. Jedino su na krajnjem jugu, kao posljedica obilne kiše koja je pala zadnjeg dana u ožujku, prevladale normalne oborinske prilike. Sveukupno, ekstremno sušne prilike u ožujku ove godine zahvatile su 68 % teritorija Hrvatske te je to bio najsušniji ožujak u zadnjih deset godina, a u posljednjih 60 godina je bilo tek nekoliko takvih sušnih epizoda. Sušniji od ovog bio je ožujak 2012. godine kada su ekstremno sušne prilike zahvatile čak 99 % teritorija Hrvatske.

Sušna veljača i ožujak

U ožujku 2022. na većini analiziranih postaja gotovo cijeli ožujak nije zabilježena oborina, a sušno razdoblje se uglavnom nastavilo iz veljače, pa su sušna razdoblja na analiziranim postajama bila dugotrajna s prekidima od jednog do najviše dva kišna dana. Najdulje sušno razdoblje (kategorije 5 mm) zabilježeno je na Lastovu u trajanju od čak 58 dana (od 31. prosinca do 26. veljače), a koje se nakon jednog kišnog dana nastavilo do kraja ožujka u trajanju od 31 dana. U Varaždinu su zabilježena dva takva razdoblja u trajanju od 42 i 40 dana. Od početka godine, zaključno s 30. ožujkom, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35,2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12,4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10,3 mm te 22. veljače, 8,2 mm).