Dunja Mazzocco Drvar: Pandemija svoj utjecaj ostavlja i na točnost prognoza

Kad govorimo o vezi pandemije korona virusa i zrakoplovstva, prvo što nam pada na pamet su štete koje će na globalnoj razini pretrpjeti zrakoplovne kompanije, ali i proizvođači koji svoju robu transportiraju avionima. Međutim, prema mišljenju Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF), ova bi kriza mogla utjecati i na vremenske prognoze objašnjava Dunja Mazzocco Drvar za RTL.

Inače, prognoze ECMWF-a kod nas su poznate pod popularnim nazivom „Norvežani“ jer se njihovi podaci distribuiraju u mobilnoj aplikaciji „yr.no“ koja je kod nas poznata kao jedna od najtočnijih aplikacija za predviđanje vremena. Malo tko zna da se radi o jednom od najvećih svjetskih centara i jednom od najboljih globalnih modela za prognozu vremena u sljedećih desetak dana.

Da bi se pokušalo zaustaviti širenje virusa, značajno se smanjio broj avionskih letova, a s njima je pao i broj meteoroloških mjerenja koja koriste veliki meteorološki centri.

Numerički modeli za vremensku prognozu bit će to točniji što je točnije stvarno stanje atmosfere. Zbog toga se, prije nego što započnu proračuni budućeg stanja atmosfere, obavlja proces takozvane asimilacije podataka koji opisuju početno stanje atmosfere. Asimilacija je zapravo probavljanje podataka svih vrsta opažanja koja imamo na raspolaganju, a osim prizemnih podataka, koji se skupljaju na dobro nam poznatim bijelim meteo kućicama, podaci se skupljaju radiosondama odnosno mjerenjima koja se dobivaju sa sondi koje se s meteoroloških postaja balonima šalju u zrak, satelitima, radarima, a u sve to pribrajaju se i podaci koje sa svojih ruta dostavljaju zrakoplovi. Broj zrakoplovnih podataka značajno je opao u posljednjih nekoliko tjedana, kako u Europi, tako i na globalnoj razini. Sljedećih dana i tjedana očekuje se daljnje smanjenje njihovog broja, što će svakako utjecati na kvalitetu prognoza. Studije osjetljivosti u ECMWF-u pokazale su da uklanjanje svih avionskih mjerenja smanjuje točnost prognoza vjetra i temperature na visinama na kojima se odvija bitna atmosferska dinamika i do 15 %, a određeni utjecaj vidljiv je na prognozama do 7 dana unaprijed. Manji, ali još uvijek statistički značajan, je utjecaj na prognozu prizemnog tlaka može imati odstupanja i do 3%.

To znači da će se točnost prognoza koje su dostupne u meteo aplikacijama značajno smanjiti, a vaši prognostičari suočit će se s izazovnim prognoziranjem na temelju manje točnih numeričkih izračuna. Naše prognoze samo se dijelom temelje na kompjuterskim izračunima, veliku ulogu igra i sposobnost analize ogromnog broja materijala i prognostičko iskustvo. Ova nas situacija vraća nekoliko godina, pa i desetljeća unazad, u vrijeme kad smo raspolagali s mnogo manje materijala nego sada. U nadi da se kvaliteta prognoza koju dobivate od živih i još uvijek zdravih meteorologa neće znatno smanjiti, mogli bismo ovo shvatiti kao natjecanje koje će pokazati tko je u ovome poslu vještiji.