Ljetno računanje vremena

U nedjelju 29. ožujka u Hrvatskoj počinje ljetno računanje vremena pa će se kazaljke sata još jednom pomaknuti jedan sat unaprijed i to s 2 na 3 sata.

Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutno stoji odluka da do 2021. godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tokom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.

Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor, tj. ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin dok je prvi put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, a ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija.

Opće je prihvaćena činjenica da je zimsko računanje vremena ‘ispravno’ jer je tada sunce u podne najviše na nebu ali ne bi bilo začuđujuće da Hrvatska obzirom da je turistička zemlja odabere ljetno računanje vremena, a u tom slučaju ljudi će se morati naviknuti na ustajanje po mraku tijekom zime.